Autor: Aleksandar Olujić
Danas vjernici većine pravoslavnih crkava slave Veliki petak.
Iako je većina država istočnog pravoslavlja prihvatila gregorijanski kao službeni kalendar Pravoslavna crkva, kao koinonia (zajednica) autokefalnih i autonomnih crkava u liturgijskom, dogmatskom i kanonskom jedinstvu, uz neke iznimke (Finska pravoslavna crkva, Bugarska Patrijaršija…) nije prihvatila isti. U pravoslavnim crkvama danas su uglavnom u uporabi julijanski kalendar kao i revidirani julijanski kalendar (novi kalendar).
Potonji, kojeg zovu i Milankovićev kalendar po njegovom autoru, geofizičaru i astronomu Milutinu Milankoviću, je 1923. godine na svepravoslavnom Kongresu u Carigradu, a na prijedlog Vaseljenskog patrijarha Carigrada Meletija Metaksakisa, prihvaćen od jednog dijela pravoslavnih crkava. Crkve koje su prihvatile ovaj kalendar tako slave Božić isti dan kada ga slave i katolici i protestanti, ali ne i Uskrs koji slave kad i oni koji ga slave po (starom) julijanskom kalendaru.
Najveći broj pravoslavnih vjernika u Hrvatskoj pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja u uporabi ima julijanski kalendar. No, osim njih u Hrvatskoj živi i dobar broj pripadnika Makedonske i Crnogorske pravoslavne crkve kao i pripadnici drugih pravoslavnih crkava. Svi oni danas slave Veliki petak.
U crkvama se na ovaj dan ne služi liturgija, niti zvone zvona već se umjesto zvonjenja klepa, a konopi zvona se povežu da ne bi netko slučajno pozvonio. Poslije podne iznosi se plaštanica: platno sa prikazom polaganja Isusa u grob, koje se stavlja na posebno za tu priliku ukrašen stol ispred oltara. Plaštanicu vjernici cjelivaju, a u nekim krajevima postoji običaj da se oni nakon cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je postavljena moleći se Bogu, što bi im trebalo donijeti sreću. Običaj je, iako to nije izrijekom zabranjeno, da se na Veliki petak ne sahranjuju pokojnici, kako se ne bi uznemiravala zemlja u koju je položen Isus.
Uz Veliki petak su vezani brojni običaji. To je najtužniji praznik tako da se toga dana ne veseli i ne sluša se glazba. Dan je to strogog posta, poželjno ne jesti ništa čak ni ribu ni ulje. Ne mijesi se kruh i zabranjeno je piti vino jer ono simbolizira nevino prolivenu krv. Ali, postoji još jedno vjerovanje vezano uz konzumaciju vina na Veliki petak. Naime, postoji uzrečica: „Koliko kapi crnog vina se na ovaj dan popije, toliko se kapi krvi dobije.” A, Vi kako hoćete.
Također, rašireno je vjerovanje da se danas ne smiju u ruke uzimati šiljati predmeti, te da žene nikako ne smiju uzimati iglu u ruke jer će im se u protivnom na rukama pojaviti plikovi. Kućanice metu kuću u ranu zoru i onda bace tu metlu i s njom sve nečistoće, dok se u kući ne loži vatra.
Na Veliki petak se boje jaja. Prvo jaje se oboji u crvenu boju koja simbolizira Kristovu krv i ono je čuvarkuća – smatra se zaštitnikom kuće i često se čuva do slijedećeg Uskrsa. Jaja se najčešće boje u crveno i plavo, pri čemu crvena simbolizira Kristovu božansku a plava ljudsku prirodu. Uz bojenje jaja vezana je priča da je Marija Magdalena Mironosica došavši u Rim poklonila crveno obojano jaje rimskom caru poručivši mu da je Krist uskrsnuo.
