U utorak, 26. lipnja 2024. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba CITIUS, ALTIUS, FORTIUS – COMMUNITER. ANTIČKE I MODERNE OLIMPIJSKE IGRE. Izložba ostaje otvorena do 31. kolovoza 2024. godine.
Do 29. lipnja 2024. godine razgled izložbe je besplatan.
Na otvorenju izložbe okupljenim gostima obratili su se Ivan Radman-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Danira Nakić-Bilić, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja, u ime svih autora izložbe govorila je koautorica Anu Popovčić, voditeljica Odbora za promicanje olimpizma u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. Obraćanje uzvanicima nastavio je veleposlanik Francuske Republike Fabien Guillaume Edmond Fieschi, zatim Luka Korlaet zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba. Tomislav Paškvalin obratio se uzvanicima kao izaslanik Predsjednika Republike, a nakon njega govorio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Drevne Olimpijske igre održavale su se svake četvrte godine u Olimpiji, skromnoj dolini u jugozapadnoj Grčkoj. Unatoč skromnosti lokacije, stekle su veliki prestiž. Olimpija nije bila metropola, već svetište s osnovnim sportskim objektima.
Prema tradiciji, igre su počele 776. pr. Kr., iako je točan datum upitan, te im je podrijetlo bilo religijsko. Ime „Olimpija“ dolazi od Zeusa Olimpijskog, vrhovnog grčkog boga. Arheološka istraživanja otkrila su oltare posvećene raznim božanstvima, svojevrsni magnet za hodočasnike. Religijski značaj potaknuo je prvotna atletska natjecanja. Hodočasnici su započeli prva improvizirana natjecanja, a tijekom vremena mnogi su dolazili zbog ljubavi prema sportu. Stadion se prvotno sastojao od pješčane staze okružene travnatim nasipom za gledatelje i mramornim sjedalima za suce.
Dolaskom Rimljana od 146. pr. Kr. Igre su postale ovisne o volji vladara. Društvene promjene, prirodne katastrofe i uspon kršćanstva pridonijeli su njihovom opadanju. Igre su završile pod carevima Teodozijem I. i Teodozijem II., koji su zabranili poganske kultove i naredili uništenje grčkih hramova.
Ideja o obnovi Olimpijskih igara pojavila se nakon otkrića antičke Olimpije 1766. U raznim zemljama, posebno Njemačkoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Grčkoj, natjecanje se nastojalo oživjeti. Međutim, te aktivnosti ostale su lokalnog značaja sve do pojave Pierrea de Coubertina, francuskog plemića, pedagoga i povjesničara.
Coubertin je vjerovao da društvene i tehnološke promjene kraja 19. stoljeća zahtijevaju novog čovjeka. Prepoznao je veliku ulogu sporta u obrazovanju, posebno inspiriran britanskim školskim sustavom. Osmislio je filozofiju olimpizma i pokrenuo moderni olimpijski pokret. Glavna ideja olimpizma je da se sportom može uspostaviti altruističko društvo puno životne radosti, hrabrosti, napretka i mira među narodima.
Na kongresu u Parizu 23. lipnja 1894., Coubertin je osnovao Međunarodni olimpijski odbor (MOO). Dogovoreno je da se prve moderne Olimpijske igre održe dvije godine poslije u Ateni.
„Olimpizam je filozofija života i način življenja koji se temelji na poštovanju ljudskog dostojanstva i univerzalnih etičkih principa.“ — Olimpijska povelja (Pierre de Coubertin)
U duhu izreke mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu) onima kojima je potrebna inspiracija, izložba nudi putovanje kroz povijest i ističe trajnu vrijednost sporta kao sredstva za osobni i društveni razvoj. Stoga, pozivamo sve sportaše, amatere i profesionalce, da istraže fascinaciju Olimpijskim igrama i inspiriraju se njihovim duhom.
Izložba CITIUS, ALTIUS, FORTIUS – COMMUNITER. ANTIČKE I MODERNE OLIMPIJSKE IGRE nastala je u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog športskog muzeja, Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske olimpijske akademije.
Od svog postanka Olimpijske igre inspirirale su mnoge pojedince kao i autore ove izložbe: Nina Gostinski (Arheološki muzej u Zagrebu), Porin Šćukanec Rezniček, (Arheološki muzej u Zagrebu), Ana Popovčić (Hrvatska olimpijska akademija), Petra Husain Pustaj (Hrvatski športski muzej), Marijan Sutlović (Hrvatski športski muzej), Ana Wild, (Hrvatski športski muzej)
Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Fotografije izvor: Igor Krajcar/AMZ