U četvrtak, 18. travnja 2024. godine s početkom u 18 sati u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru održat će se otvorenje izložbe TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA: NAJNOVIJA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU BARANJE.
Na izložbi u organizaciji Centra za kulturu Beli Manastir, Arheološkog muzeja Osijek i Arheološkog muzeja u Zagrebu stavljen je naglasak na predmete pronađene u okolici Belog Manastira.
Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja 2024. godine.
Područje Baranje nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, smještenom između rijeka Drave i Dunava te kopnene granice s Mađarskom. To područje pripada krajnjem sjeveroistočnom dijelu Panonske nizine koja na tom području ulazi u granice Republike Hrvatske.
Baranja je pretežito nizinski kraj (do 200 metara visine), s istaknutim Banskom kosom ili Banskim brdom u svojem sjevernom dijelu. Pojas uz Dunav i Dravu poplavno je područje s mnogo riječnih rukavaca i močvara, a plavljenje rijeka Dunava, Drave i Karašice oduvijek je bio velik izazov toga područja. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) prekrivena su plodnim tlom, pogodnim za poljoprivredu i uzgoj različitih kultura, i danas i u prošlosti, od samih početaka naseljavanja toga područja.
Na području Baranje poznat je velik broj arheoloških lokaliteta iz gotovo svih razdoblja prošlosti i njihov razmještaj može se pratiti prema geografskim odrednicama ovoga kraja. Najviše ih je razmješteno na području južnih padina Banskoga brda te po cijeloj površini te nepravilne lesne zaravni, posebice na rubovima surduka, koji su se i u prošlosti izdvajali od okolnog poplavnog područja.
Izložba Tisućljeća među rijekama – arheologija međurječja: Najnovija arheološka istraživanja na području Baranje obuhvaća desetak arheoloških lokaliteta istraženim u posljednjih desetak godina na području Baranje kada su se infrastrukturni radovi uvelike povećali, posebice izgradnjom dijela autoceste od Budimpešte do Ploča, tzv. Koridor 5C. Posljednji zaštitni radovi većeg obima obavljeni su tijekom 2020. godine, a prethodili su izgradnji obilaznice oko grada Belog Manastira. Tada su istražena dva arheološka lokaliteta, AN 1 Beli Manastir – Šumarina i AN2 Beli Manastir – Staro Selo. Sustavna arheološka istraživanje provode se na lokalitetima u Kotlini, Popovcu i Batini. Na izložbi naglasak je stavljen na građi pronađenoj u okolici Belog Manastira.
Organizacija izložbe: Centar za kulturu grada Belog Manastira, Arheološki muzej Osijek, Arheološki muzej u Zagrebu
Autori izložbe: Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Dragana Rajković (Arheološki muzej Osijek), Igor Vukmanić (Arheološki muzej Osijek)