U srijedu, 22. ožujka 2023. godine, s početkom u 18 sati, na prvom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ana Azinović Bebek iz Hrvatskog restauratorskog zavoda održat će predavanje Religijske prakse i običaji u novom vijeku. Predavanje će se održati u sklopu izložbe „Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći: 20 godina arheoloških istraživanja“.
Ulaz je besplatan.
U novom vijeku mijenjaju se religijski običaji, pogotovo oni ukopni. Sahranjivanje sa svojim omiljenim nabožnim predmetom naglašava vjerničku potrebu za brigom o vlastitom spasenju. Iako najčešće bogate ukope povezujemo s boljim materijalnim statusom pokojnika, u novom vijeku to nije pravilo. Ponekad baš imućni, kao znak pokore, izraze želju za jednostavnim i skromnim ukopom. Puk u 17. i 18. stoljeću pritisnut je raznim nedaćama, od bolesti (kuga i dalje hara Europom) do suočavanja s reformacijom i islamom, teških životnih prilika nakon ratova, međutim i dalje ima potrebu za lijepim i Bogu ugodnim običajima.
Sličan je fundus novovjekovnih nabožnih nalaza na većini prostora sjeverne Hrvatske. Novovjekovna groblja gotovo su uniformna po tom pitanju. Jedino je možda pojava svetaca na medaljicama različita, ali to naravno ovisi o omiljenosti pojedinog sveca u nekom kraju, kao i o hodočasničkoj aktivnosti. Kako je sjeverozapadna Hrvatska kulturološki i vjerski vezana za područja Bavarske, Austrije, Italije i Slovenije, komparativni materijal s tog područja gotovo je identičan pronađenom na grobljima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Iako je vrlo malo objavljenih radova s ostalih područja Hrvatske, ipak se može zaključiti kako pučka pobožnost južne Hrvatske ima više dodirnih točaka sa zapadnom jadranskom regijom, a pučka pobožnost istočne Hrvatske s mađarskom regijom. To se očituje u repertoaru svetaca na medaljicama kao i u omiljenim mjestima hodočašća.
