U Muzeju suvremene umjetnosti 26. studenoga bit će predstavljen projekt Hrvatske radiotelevizije “Rekonstrukcija dokumentarne serije Portreti i susreti”
Portreti i susreti dokumentarna je serija Radiotelevizije Zagreb stvarana od 1960. do 1969. godine. Originalnom režijom i pjesničkim tekstovima serija prikazuje tadašnji život i stvaralaštvo najuglednijih hrvatskih slikara, pjesnika, nositelja avangardnih kretanja u hrvatskom kulturnom miljeu. Vrijednosti serije velikim dijelom pridonose scenariji ugledne hrvatske književnice Irene Vrkljan. Režiju gotovo svih emisija potpisuje Ante Viculin, a od 1966. osebujnim stilom umjetnike nastavlja portretirati urednik, novinar i književnik Vlado Gotovac.
Projekt rekonstrukcije dokumentarne serije pokrenut je 2015. u sklopu priprema za digitalizaciju arhivskog gradiva HRT-a, a redatelj projekta je Leon Rizmaul. Kako je bila riječ o vrijednom filmskom gradivu iz 60-ih godina, bez sačuvanih zvučnih zapisa i produkcijske dokumentacije, krenulo se u neizvjesno istraživanje.
Te godine književnica i autorica Irena Vrkljan, nakon suprugove smrti, vraća se trajno iz Berlina u Zagreb. Nakon kontakta s autoricom, ideja da se pokrene rekonstrukcija serije rodila se gotovo spontano. Sačuvani scenariji izrazite lirske vrijednosti i spremnost autorice na zahtjevnu suradnju bili su dovoljan poticaj za izradu i realizaciju projekta.
Iste godine projekt osvaja posebno priznanje u kategoriji očuvanja i zaštite arhivskog gradiva na Svjetskoj konferenciji audiovizualnih arhiva u Beču.
Projekt je uspješno završen 2018. te će 26. studenoga biti predstavljen u Muzeju suvremene umjetnosti u 18 sati.
Autorica Irena Vrkljan bila je prisutna u svim fazama projekta, našavši se u gotovo istoj ulozi kao i prije 55 godina, kada je kao mlada afirmirana pjesnikinja pripremala, pisala i realizirala svoje portrete umjetnika, i kako i sama kaže – sve sam to učinila iz ljubavi i želje da se to sačuva.
Zvučni zapisi rekonstruiranih epizoda u potpunosti su digitalno restaurirani te oživljeni zvučnim efektima koji su doprinijeli autentičnosti filmskih prizora.
Planiranim projektom Digitalizacija kulturne baštine, zubom vremena oštećeni filmski zapisi trebali bi biti potpuno restaurirani, čime bi se dovršila obnova i očuvala ta vrijedna kolekcija.
