Foto: Izbor namirnica i pribora korištenog za pripremu jela iz kuharice / Stjepan Marinković
Nova izložba u izlogu iličkog nebodera Što su jeli naši (pra)stari – PROZOR U AMZ
i prvo izdanje bloga uz izložbu
Prolaz neboder
Ilica 1c, Zagreb
U izlogu iličkog neboder postavljena je nova izložba Što su jeli naši (pra)stari koju je moguće razgledati do 29. svibnja 2026. godine. Izložbu prate i blog objave koje je moguće pronaći na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu ili dobivati putem newslettera Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Što su jeli naši (pra)stari osmo je izdanje izložbenog projekta PROZOR u AMZ, a posvećeno je prehrani u starijem željeznom dobu. Naime, u sklopu više međunarodnih projekata, Arheološki je muzej u Zagrebu, u suradnji s više institucija, sudjelovao u proučavanju, pisanju i izdavanju kuharice s jelima kakva su mogla biti spremana u starijem željeznom dobu. Sastojci korišteni u našim receptima pronađeni su na arheološkom lokalitetu Kaptol kod Požege, a njihovo je prisustvo i korištenje definirano uz pomoć arheobotanike i zooarheologije. Karbonizirane sjemenke i životinjske kosti pomogle su nam da steknemo uvid u svakodnevnu prehranu, ali i druge strategije preživljavanja željeznodobne populacije u Kaptolu.
Izložbu u Iličkom neboderu Što su jeli naši (pra)stari pratit će i blog objave autorice izložbe Ane Đukić, više kustosice, kroz koje će vam pokazati kako je hrana oduvijek bila poziv na putovanje kroz vrijeme te kroz priče o ljudima, običajima i znanjima koja su oblikovala naše prostore puno prije pojave pisane povijesti. Također podijelit će s vama i pokoji recept kako bi mogli i sami spremiti i isprobati hranu koju su ljudi jeli u željeznom dobu.
Blog objave Što su jeli naši (pra)stari objavljivat ćemo na našim mrežnim stanicama u Virtualnom muzeju na poveznici https://amz.hr/hr/virtualni-
Donosimo vam i prvo izdanje bloga uz izložbu Što su jeli naši (pra)stari – Kako znamo što su jeli?, u kojem ćete saznati tajne tanjura naših (pra)starih iz halštatskog Kaptola!
————————————————————————————————————————
Danas svakodnevno biramo što ćemo staviti na tanjur, ali u pretpovijesti svaka namirnica pričala je priču o preživljavanju i životu zajednice. Iako nemamo pisane izvore, arheološki nalazi s lokaliteta Kaptol omogućuju uvid u prehranu halštatskih zajednica. Analize biljnih ostataka i životinjskih kostiju, kao i posude i alati za pripremu hrane, pomažu rekonstruirati svakodnevne obroke i kulinarske navike.
Za razliku od kasnijih povijesnih razdoblja, o prehrani u starijem željeznom dobu (halštat) ne postoje pisani izvori. Naše se znanje temelji isključivo na arheološkim nalazima i znanstvenim analizama koje omogućuju da iz malih, često neupadljivih, tragova rekonstruiramo svakodnevne prehrambene navike pretpovijesnih zajednica. Takva rekonstrukcija nužno je fragmentarna, no kombiniranjem različitih metoda moguće je dobiti relativno pouzdanu sliku prehrambenih strategija i njihova mjesta u društvu.
Važnu ulogu u rekonstrukciji prehrane imaju arheobotanička istraživanja, koja se bave proučavanjem biljnih ostataka pronađenih na nalazištima. U slojevima zemlje, zapunama jama i kontekstima ognjišta pronalaze se pougljenjena zrna žitarica poput prosa (Panicum miliaceum), ječma (Hordeum vulgare) i pšenice (Triticum sp.), kao i ostaci mahunarki, primjerice graška (Pisum sativum) te samoniklih biljaka. Analiza takvih nalaza omogućuje uvid ne samo u izbor biljnih vrsta, već i u poljoprivredne prakse, načine obrade, skladištenja i termičke pripreme hrane.
Jednako su važni zooarheološki podaci, koji se temelje na analizi životinjskih kostiju i drugih životinjskih ostataka. Proučavanjem taksonomske zastupljenosti, dobne strukture i tragova obrade na kostima moguće je utvrditi koje su vrste životinja uzgajane ili lovljene te kakvu su ulogu imale u prehrani zajednice. Na halštatskim lokalitetima poput Kaptola prevladavaju ostaci domaćih životinja – goveda (Bos taurus), ovaca i koza (Ovis aries, Capra hircus) te svinja (Sus domesticus) – što potvrđuje središnju ulogu stočarstva, dok su ostaci divljači i riba rjeđi, ali ipak svjedoče o dodatnom korištenju prirodnih resursa.
Uz makroskopske analize, sve se češće primjenjuju i specijalizirane znanstvene metode koje dodatno produbljuju spoznaje o prehrani. Analize stabilnih izotopa ugljika i dušika (δ¹³C i δ¹⁵N) u ljudskim i životinjskim kostima omogućuju procjenu udjela biljnih i životinjskih proteina u prehrani. Analize otkrivaju i razliku u konzumaciji C₃ biljaka (poput pšenice i ječma, koje uspijevaju u hladnijim i umjerenim klimama) i C₄ biljaka (poput prosa, koje bolje iskorištavaju sunčevu energiju i uspijevaju u toplijim, sušnijim uvjetima), što nam pomaže razumjeti sezonalnost, dostupnost namirnica i prehrambene navike tadašnjih zajednica i njihove promjene kroz vrijeme.
Osim ostataka hrane, važan izvor informacija čine i predmeti povezani s pripremom i konzumacijom jela. Keramičke posude različitih oblika i zapremnina, tragovi ognjišta i peći te kameni alati poput žrvnjeva i tučaka upućuju na specifične kulinarske tehnike, načine kuhanja i organizaciju kućanstva. Analize tragova uporabe (use-wear) i organskih ostataka na keramici omogućuju dodatne uvide u sadržaj posuda, primjerice u prisutnost životinjskih masti, mliječnih proizvoda ili biljnih ulja.
Arheološke spoznaje o pretpovijesnoj prehrani pokazuju da prošlost nije niti apstraktna niti nedostižna, već se očituje u najsitnijim materijalnim tragovima koje je moguće sustavno bilježiti i analizirati. Upravo zahvaljujući arheobotaničkim, zooarheološkim i bioarheološkim istraživanjima danas možemo govoriti o stvarnim namirnicama, prehrambenim praksama i svakodnevnim odlukama koje su oblikovale život ljudi u halštatskom razdoblju.
Međunarodni projekt Iron-Age-Danube, koji je okupio stručnjake iz područja arheologije, povijesti, interpretacije baštine i turizma iz više zemalja Podunavlja, s ciljem istraživanja, zaštite i valorizacije kulturne baštine željeznog doba provedenog u okviru Interreg Dunavskog transnacionalnog programa Europske unije iznjedrio je, između mnoštva publikacija, i kuharica halštatske hrane, utemeljenu na analizama konkretnih arheoloških nalaza s lokaliteta Kaptol kod Požege.
Uz izložbu Što su jeli naši (pra)stari – Prozor u AMZ
U prolazu Iličkog nebodera na trgu do 29. svibnja 2026.
PROZOR U AMZ
Autorica teksta: Ana Đukić
PROZOR U AMZ izložbeni je projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu putem kojeg želimo s publikom podijeliti dio onoga tko smo, što smo, gdje smo i što zapravo radimo. Ovim putem pozivamo naše sugrađane i našu publiku, sve zaljubljenike u arheologiju, da nam se jave, jer možda baš ono što njih zanima postane jedna od sljedećih tema izložbenog projekta PROZOR U AMZ.
Radujemo se vašim idejama i prijedlozima koje možete poslati online putem društvenih mreža, ili na mail amz@amz.hr. Također nam možete pisati na Arheološki muzej u Zagrebu, P.P. 28, 10000 Zagreb.
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Komentari