U srijedu, 21. siječnja, u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se vodstvo kroz izložbu Dorothy Cross: Kinship/Srodstvo, kojom je Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavio izbor radova ove suvremene irske umjetnice te predavanje astrofizičara dr.sc. Andreja Dundovića pod nazivom Srodstvo s Kozmosom.
Srodstvo s Kozmosom
Predavanje uz izložbu Dorothy Cross Kinship/Srodstvo uz kustosko vodstvo izložbom
Srijeda, 21. 1. 2026. u 17 sati
17 sati – vodstvo kroz izložbu kustosice dr.sc. Leonide Kovač
Okosnica izložbe Kinship / Srodstvo umjetničin je recentno realizirani projekt Kinship – Home, njezino višegodišnje nastojanje da mumificirano tijelo drevnog Egipćanina, koje je bilo u vlasništvu Sveučilišta u Corku, vrati kući u Kairo. Gestom povratka tijela pokojnika tamo gdje su mu pljačkaši i trgovci antikvitetima oskvrnuli grob, Dorothy Cross ukazuje na povijest kolonijalizma utkanu u kulturnu povijest Zapada, te ujedno odaje počast tisućama izbjeglica kojima danas Sredozemno more postaje grobnica. Dorothy Cross redovito naglašava da umjetnost shvaća kao viđenje stvari onako kako još nisu bile viđene. Takvo poimanje umjetnosti nužno implicira i dekonstrukciju dominantnih epistemoloških paradigmi, odnosno dekolonijalizaciju znanja. Njezini su radovi artikulirani kao misleće slike koje destabiliziraju ustaljene obrasce, među kojima i binarnu opoziciju između nežive tvari i živog ljudskog bića.
Dorothy Cross rođena je 5. veljače 1956. u Corku u Irskoj. Od prve samostalne izložbe održane 1988. u Douglas Hyde Gallery u Dublinu do danas njezine osebujne skulpture i instalacije artikulirane neočekivanim sklopovima materijala, te prostorno specifične operatične izvedbe i projekti velikog formata kao što je amblematični Ghost Ship (1999.) privlače iznimnu pozornost. Semantička mnogoslojnost redovito je prisutna i u njezinim skulpturama izrađenim u bronci i različitim vrstama mramora, kao i u fotografijama, filmovima i videoinstalacijama.
18 sati – predavanje astrofizičara dr.sc. Andreja Dundovića: Srodstvo s Kozmosom
Polazište predavanja je ustaljeno viđenje da su znanosti, osobito prirodne i tehničke „egzaktne”, pozicionirane nasuprot umjetničkom viđenju svijeta. Kroz gomilanje znanstvenog materijala, kroz svoje teorije i zaključke pokušavaju postaviti jasne i čvrste granice među pojmovima s pomoću kojih doživljavamo svijet. Istovremeno, umjetnost nas potiče da te postavljene granice propitujemo, sagledavamo iz novih perspektiva, pa onda i dokidamo. Dorothy Cross u svojim radovima, pa tako i u Srodstvu, tematizira granice prirodnog i ljudskog, društvenog i individualnog, drevnog i modernog.
Na tragu propitivanja granica, cilj je ovog predavanja zaviriti u neke poznate prirodoznanstvene koncepte te na njima pokazati da u razvoju znanosti također postoji stalna mijena i dokidanje nekoć samorazumljivih shvaćanja – njihova dekonstrukcija. Samo je diskurz drugačiji. Znanstvenu revoluciju Kopernika zaključuje Newton dokidanjem granice između zemaljskih i nebeskih pojava, Einstein je svojom teorijom relativnosti rastočio pojmove prostora i vremena, a kvantna teorija postavlja pitanje što je uopće materija. Nevjerojatna složenost naoko jednostavnih sustava otežava nam definiranje života jer sve što teleskopima i mikroskopima evidentiramo je velika “živost” Prirode na svim kozmološkim skalama da bi samo jedan njezin izdanak koji zovemo “životom na Zemlji“ nazvalim živim. Zato često pitanje “ima li života izvan Zemlje?” time postaje bespredmetno. Čovjek i život na Zemlji u srodstvu su s cijelim Kozmosom.
Andrej Dundović teorijski je fizičar koji je doktorat stekao u području astrofizike na Sveučilištu u Hamburgu te se usavršavao na Znanstvenom institutu Gran Sasso u L’Aquili. Danas djeluje kao voditelj Kozmološkog centra u Križevcima i kao istraživač Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode gdje se bavi proučavanjem turbulenih fenomena u svemiru.
Komentari