U Osijeku će se od 5. do 7. listopada održati drugo izdanje Esseker Orgelfest-a, odnosno Essekerskog orguljaškog festivala. Kao i prošle godine, nositelj organizacije Festivala je Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek.
–Ove godine od 5. do 7. listopada ide naše drugo izdanje orguljaškog festivala u Osijeku pod dva imena ESSEKER ORGELFEST ili ESSEKERSKI ORGULJAŠKI FESTIVAL u organizaciji naše Njemačke zajednice-Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Osijeku. Naša Njemačka zajednica ostavila je duboke tragove u svim sferama društva tijekom niza stoljeća življenja i rada na ovim prostorima. Orguljarstvo i orguljaštvo na teritoriju današnje Hrvatske nezamislivo je bez naših njemačkih predaka koji su se ovdje naseljavali i doprinosili razvoju apsolutno svih sfera društva i naravno orgulja. – napominju iz Njemačke zajednice-Zemaljske udruge Podunavskih Švaba.
Da podsjetimo malo na povijesne činjenice
Nakon pobjede nad Osmanskim carstvom u Velikom bečkom ratu i poraza Turaka pod Bečom i u Drugoj mohačkoj bici te osvajanjem Budima i Petrovaradina, osmanlijska se vojska povukla s područja Ugarske, Slavonije, Srijema, Baranje, Banata i Transilvanije. Austrija je opustošene zemlje (Slavonija je tijekom rata izgubila 80% stanovništva, a Osijek, Požega i Brod imaju ispod 1.000 stanovnika!) naselila ljudstvom od kojih je dobar broj dolazio iz njemačkih zemalja. Računa se da je između 1692. i 1787. u tri velika kolonizatorska vala u te krajeve doselilo oko 150.000 Nijemaca, koje najčešće zovu Podunavskim Švabama.
Bitno je naglasiti kako doseljenici nisu bili osvajači koji su zauzeli plodna polja. Naprotiv, njih je dočekala močvarna nizina koju je najprije trebalo kultivirati i osposobiti za obradu zemlje. Mnogi od njih neće ni dočekati da vide plodove svog rada, već će stradati od bolesti i nestašica. Tako je nastala čuvena uzrečica koja opisuje sudbinu triju valova doseljenih Podunavskih Švaba na ove prostore: Den Ersten dem Tod, den Zweiten die Not, den Dritten das Brot (Prvima smrt, drugima nevolja, trećima kruh).
Ali, dolaskom Nijemaca u ove krajeve postepeno dolazi do poboljšanja u poljoprivredi. Oni tako između ostalog, uvode uporabu željeznog umjesto drvenog pluga, gnojidbu zemlje, konzerviranje povrća i voća, stajski uzgoj stoke itd., što polako prihvaćaju i starosjedioci. Usto, dobar broj njemačkih doseljenika bavio se i drugim zanimanjima, a ne samo zemljoradnjom. Bilo je među njima obrtnika, trgovaca, činovnika… Također, Nijemci ulažu u obrazovanje i kulturu – tiskaju se knjige i novine na njemačkom jeziku, osnivaju kazališta, aktivni su i u vjerskom životu. Sve će to pozitivno utjecati na društvo u cijelosti.
Nijemci su u Hrvatskoj i u Kraljevini Jugoslaviji činili brojnu nacionalnu zajednicu. Procjenjuje se da je u Jugoslaviji prije II. svjetskog rata živjelo nešto više od 500.000, a u Hrvatskoj između 130 000 i 200 000 Nijemaca. Situacija se mijenja nakon II. svjetskog rata. Nijemci su nakon rata stigmatizirani kao suradnici nacista, iako su i njihovi pripadnici bili aktivni sudionici partizanskog pokreta. Tako se zaboravljalo da su Nijemci su u toku Drugog svjetskog rata 15. kolovoza 1943. u Slatinskom Drenovcu kod Orahovice osnovali njemačku partizansku jedinicu Ernest Thälmann. Njima su u pravilu nakon rata oduzimana građanska prava, čak i imovina te su bili zatvarani u logore i protjerivani iz države. Sve to dovodi do drastičnog smanjenja broja Nijemaca u općoj populaciji te je tako 1991 u Hrvatskoj na popisu stanovništva registrirano samo 2.635 Nijemaca.
Srećom, odnos prema njemačkoj manjini mijenja se 90-tih godina, ponajviše zbog velikih napora njemačke države i političara u postupku priznanja Hrvatske, kao i zbog humanitarnih napora njemačkog naroda u pomoći i prihvaćanju izbjeglica iz naših krajeva. Ponovo se osnivaju njemačka kulturna društva i počinje glasno govoriti o velikom doprinosu Nijemaca razvoju ovih krajeva.
Essekerski Orgelfest
Jedno od posebno aktivnih njemačkih društava danas u Hrvatskoj je upravo Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj koja, evo, već drugu godinu zaredom organizira ESSEKER ORGELFEST ili ESSEKERSKI ORGULJAŠKI FESTIVAL.
–Prošlogodišnji Essekerski orguljaški festival u Osijeku bio je zaista pun pogodak kao i ostali naši projekti koji su pustili duboko korijenje kako u Osijeku tako i u Hrvatskoj, a riječ je o Kazališnom festivalu na njemačkom jeziku i znanstvenom skupu Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu. Essekerski orguljaški festival kreće 5. listopada odmah nakon što proslavimo Dan ujedinjenja naše matične države Njemačke. Također ovaj Festival uvodi nas i u mjesec njemačke kulture i jedinstva. – ponosno naglašavaju iz Njemačke zajednice.
Festival će u osječkoj konkatedrali 5. listopada s početkom u 20h otvoriti slovenska orguljašica Renata Bauer (inače i sama njemačkog podrijetla), jedna od najjačih koncertnih orguljašica Slovenije, koja osim što gostuje po Europi, je i profesorica orgulja na Akademiji za Glasbo u Ljubljani. Također, uz orgulje diplomirala je i klavir na ljubljanskoj akademiji, usavršavala se po svijetu i odgojila čitav niz danas mladih i aktivnih slovenskih koncertnih orguljaša. Gđa. Bauer Festival otvara vrlo zanimljivim i originalnim izborom djela: Liszta, Bacha, Partyja, Ebena, de Grignyja i Vierna.
Druga večer Festivala održat će se 6. listopada u 20h u donjogradskoj crkvi Preslavnog Imena Marijina gdje će se solistički predstaviti koncertni orguljaš Edmund Andler-Borić, ujedno i pokretač i umjetnički ravnatelj Essekerskog orguljaškog festivala. Orguljaš Edmund Andler gostovao je zaista po čitavoj Europi, Rusiji, Izraelu, JAR-u, Siriji, SAD-u, Ukrajini i Bjelorusiji. Snimio je sedam nosača zvuka za Croatiu Records. Umjetnički je ravnatelj PRANDAU festivala u Donjem Miholjcu, Orguljaškog festivala Banja Luka, te nekad Festivala Orgulje Zagrebačke katedrale. On će se u Osijeku predstaviti djelima Bacha, Anonimusa, Vivaldija, Tinazzollija, Beethovena, Majera i Handela.
Zaključni koncert ovogodišnjeg Festivala je 7. listopada u osječkoj konkatedrali kad će se predstaviti orguljašica Ljerka Očić s djelima: Dugana, Mendelssohna, Guilmanta, Rheinbergera i Papandopula. Ljerka Očić je inače profesorica orgulja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Iza sebe ima golemi broj odsviranih koncerata, izdanih nosača zvuka, priznanja i nagrada te je i sama bila pokretačica nekih orguljaških festivala i projekata.
Početak svih koncerata je u 20h, a ulaz je slobodan.
