Izložba fotografija Arheologija iz zraka postavljena je Predstavništvu Europske komisije u Mađarskoj u povodu obilježavanja 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
U srijedu 28. lipnja 2023. godine, u prostorima Predstavništva Europske komisije u Mađarskoj otvorena je izložba Arheologija iz zraka / Archaeology form the air Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Otvorenje izložbe Arheologija iz zraka održano je u sklopu prijema koji je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj u povodu obilježavanja 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
U uvodnoj riječi, okupljenim uzvanicima na prijemu, obratili su se Tibor Navracsics, ministar vanjskih poslova i turizma Mađarske, Mátyás Maksi, voditelj predstavništva Europske komisije u Mađarskoj i Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj.
Nakon uvodnih riječi, koautorica izložbe Arheologija iz zraka, Jacqueline Balen, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu, okupljenima je predstavila neke od najzanimljivijih arheoloških lokaliteta Hrvatske koji su predstavljeni na izložbi, te naglasila važnost zračne arheologije za proučavanje tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku i očuvanje i dokumentiranje kulturne baštine. Nakon što je izložba otvorena održana je prezentacija hrvatskog turizma, kulture i gastronomije.
Izložbu Arheologija iz zraka / Archaeology form the air publika može razgledati do 24. srpnja 2023. godine u prostorima Predstavništva europske komisije u Mađarskoj (Európa Pont) u Budimpešti.
Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.
Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj
Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)
Fotografije: J. Balen, I. Troha/AMZ
