Kazališna kuća Qendra Multimedia iz Prištine 11. lipnja gostuje u ZKM-u s predstavom ‘Handke projekt’ – nakon predstave razgovor s glumcima i piscem

Uz gostovanje predstave Handke Projekt u Zagrebačkom kazalištu mladih – 11. lipnja 2023. Zagrebačko kazalište mladih poziva gledatelje i na razgovor s glumcima i autorom teksta Jetonom Nezirajem odmah po završetku predstave u foyeru Zagrebačkog kazališta mladih

Predstava Handke Projekt koja je najavljena kao ona “za osjetljive na fašizam i ljudsku nesreću” postavlja ključno pitanje: gdje za jednog umjetnika prestaje sloboda govora, a počinje potreba za političkim osvještavanjem?

Autor i voditelj ZKM-ove tribine Srđan Sandić s gostima će otvoriti i pitanja vezana za uloge i obveze književnog i kazališnog djela, te vječnu suradnju “etike  i estetike”, te ulogu autora van književnog teksta.

Odmah nakon predstave, čekajući na glumce:  Arbena Bajraktaraja, Ejlu Bavčić i Adriana Morinu, pisac Jeton Neziraj će podijeliti iskustvo kreiranja ovog teksta, iskustvo čitanja Handkea, o Handkeu kao i razumijevanje političkog fenomena Handke, a sve to dok

„Pridružite nam se i podijelite s nama iskustvo procesa, ali i posljedično – efekte same predstave. Veselimo se Vašem dolasku“, poručuju iz ZKM-a.

 

O predstavi:

Handke Projekt, produkcija kosovske kazališne kuće Qendra Multimedia iz Prištine u suradnji s Mittelfest & Teatro della Pergola (Italija), Theater Dortmund (Njemačka), Narodnim pozorištem Sarajevo & Međunarodnim festivalom scene MESS  (Bosna i Herzegovina).

Za stvaranje ove produkcije, Qendra je okupila paneuropski ansambl pisaca, izvođača i kreativaca s Kosova, Italije, Njemačke, Hrvatske, Srbije i drugih, od kojih svaki donosi svoju jedinstvenu perspektivu u djelo.

Glume: Arben Bajraktaraj (FR), Ejla Bavcic (BiH), Adrian Morina (KS), Klaus Martini (IT), Verona Koxha (RKS), Anja Drljevic (MNE)

Autor teksta: Jeton Neziraj, režija Blerta Neziraj, dramaturginja Biljana Srbljanović, umjetnička ravnateljica Alida Bremer.

Predstava otvara osjetljivu temu za publiku postjugoslavenskih prostora izvan Srbije, odakle se ovo pitanje i postavlja ne bi li se preispitala uloga književnika i intelektualaca u sada već davno minulim ratovima.  Tema je  osjetljiva i u Srbiji, ali osjetljiva je i u Austriji, Njemačkoj ili Švedskoj, svugdje iz drugačijih razloga. Handke Pojekt kontroverzu uzima kao početnu točku za istraživanje – kako procjenjujemo umjetnost kada prelazi granice osnovne pristojnosti, humanizma ili etike.

Austrijski pisac Peter Handke u centru je ovog kazališnog komada, sa zapletom koji kreće činjenicom da je 2019. od Švedske akademije, odlikovan Nobelovom medaljom za književnost. Tada je osjetljiva tema Handkeove uloge u opravdavanju Miloševićeviih ratnih projekata isplivala na površinu, dovodeći u pitanje odluku Švedske akademije.

Iz Europe su je branili autonomnošću književne fikcije, iz bivših jugoslavenskih republika osporavali su nagradu tvrdnjama kako je nemoguće abolirati odgovornost pisca za ono što piše i govori u uvjetima velikih ratnih katastrofa i velikih ljudskih žrtava.