Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, kroz svoj projekt Djeca medija izdala je slikovnicu „Nestvarni skokovi“ autora Ivora Kruljca i ilustratorice Nine Alvir.
Cilj slikovnice je približiti najmlađima medijsku pismenost. Slikovnica je izdana uz potporu Agencije za elektroničke medije. Tiskani primjerci podijeljeni su članovima udruge, dok je digitalni PDF besplatno dostupan svim zainteresiranima i dostupan na web stranici Djeca medija (https://djecamedija.org/wp-content/uploads/2021/09/Nestvarni-skokovi_BEZ-REZOVA-II.pdf).
Radnja slikovnice prati dječaka Tomislava koji obožava junaka Čovjeka-Skočkića, fiktivnog superjunaka i pop kulturnu ikonu koja je postala megapopularna u crtanim filmovima, stripovima i kao igračka.
„Djeci je ponekad teško razlikovati stvarni i virtualni svijet, stoga je cilj slikovnice potaknuti ih na promišljanje o sadržaju s kojim se susreću u medijima te ih upozoriti na potencijalne opasnosti do kojih može doći pri oponašanju fiktivnih likova“, navode iz udruge Djeca medija.
Na kraju slikovnice, pripremljeni su i kratki savjeti za roditelje vezani uz rani razvoj djeteta i uspostavljanja kvalitetnog odnosa s njime.
Uz Ivora Kruljca kao autora priče i Nine Alvir kao ilustratorice, urednik knjige je Danijel Labaš, lekturu je radila Lina Malek, a stručni suradnici su Marija Granić i Nedjeljko Marković.
Nakladnik je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Biografija autora:
Ivor Kruljac ( 18.12. 1996., Zagreb Hrvatska). Završio je Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga gdje je stekao zvanje ekološkog tehničara, a 2021. diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Svojom prvom zbirkom pjesama „Nebuloze“, javlja se 2017. objavivši je kao besplatnu digitalnu publikaciju. Na isti način su mu uslijedile i zbirke „Psihodelije“ (2018.) te Intelektualna kruljenja (2020.).
Redovno je nastupao na raznim pjesničkim događajima, a 2021. bio je jedan od urednika i autora zastupljenih u pjesničko-grafičkom zborniku „Di si bio 2020?: Stihovi pod maskom“, koja je kao digitalni zbornik imala i humanitarnu stranu, skupljanja sredstava za obnovu Petrinjske knjižnice nakon potresa. Krajem 2021. objavio i zbirku kratkih priča “Groteskni incidenti“ u izdanju naklade Redak.
Biografija ilustratorice:
Nina Alvir (19.2. 1992., Toronto, Kanada) 2002. s obitelji doseljava u Požegu. 2010. godine upisuje Ekonomiju i menadžment te 2018. postaje magistra menadžmenta. Nakon studija odlučuje svoj dugogodišnji hobi, crtanje, pretvoriti u karijeru te završava grafički dizajn. 2023. godine završava Pedagoško-psihološko- didaktičko-metodičku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Trenutno radi u vlastitom obrtu kao grafička dizajnerica i ilustratorica, a ujedno piše poslovne planova. Lektorirala je desetak znanstvenih radova, te sudjelovala u Erasmus+ programe treninge i programe za mlade. Zaljubljena je u teme društvene nejednakosti, obrazovanja mladih, poduzetništva, partnerstva između korporacija i udruga te društveno odgovornog poslovanja, a životni joj je san doktorirati. Umjetničku inspiraciju pronalazi u gotovo svim granama umjetnosti, značajnim povijesnim događajima te vlastitom životnom iskustvu. Piše i poeziju, te je sudjelovala u mnogim čitanjima, ponajviše na događaju PAMELA, te na nekoliko izložbi u sklopu umjetničke udruge Požart.
Svoju prvu samostalnu izložbu digitalnih ilustracija pod nazivom ”Otisci čovječanstva” otvara 11.02.2022. u Galeriji svjetlosti u Gradskoj knjižnici Požega, grafička je urednica i ilustratorica zbirke poezije Prvijenci iz Kukuljica (2019.), humanitarnog zbornika Di si bio 2020.?: Stihovi pod maskom (2021.). Bila je dijelom organizacijskog tima New Orleans Festivala Zagreb (2016.). Uz to, glavna je predavačica i voditeljica na poduzetničkom programu ‘StartUp u Knjižnici’ u Gradskoj knjižnici Požega (2023.) te ima objavljen znanstveni rad Corporate-NGO partnerships in Creating Sustainble Development (2018.).
O projektu Djeca medija:
Projekt „Djeca medija” glavni je projekt Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Nastao je na temelju zajedničke inicijative organizatora i polaznika Komunikološke škole Matice hrvatske koju zajednički od 2008. organiziraju Matica hrvatska, Fakultet hrvatskih studija i Fakultet političkih znanosti. Komunikološka škola Matice hrvatske pruža dodatno izvanfakultetsko multidisciplinarno usavršavanje s područja medija namijenjeno ponajboljim studentima završnih godina studija komunikologije i novinarstva Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je Škole da se studente kao buduće nositelje hrvatskoga medijskog života kroz rad s uglednim domaćim i stranim stručnjacima potakne na drugačiji pristup temama, razviju dodatne vještine i pruže najnovija saznanja s relevantnih područja kako bi ih se osposobilo za obavljanje najodgovornijih zadaća u hrvatskom medijskom i komunikacijskom prostoru kao dijelu svjetskoga medijskog prostora. Završetkom Škole studenti, polaznici Škole, razvijaju nove projekte te je jedan od njih i projekt „Djeca medija”.
Cilj i svrha projekta „Djeca medija”, krovnog projekta Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, sustavna je edukacija o medijima, prvenstveno onima u Hrvatskoj te poticanje razvoja osviještenih korisnika koji s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje koje sami odabiru. Naime, uloga je medija u današnjem društvu neosporno velika. Oni, osim što nas informiranju, educiraju i zabavljaju, svojim informacijama utječu i na formiranje stavova, vrijednosti i ponašanja, kako odraslih, tako i onih najmlađih korisnika. Zbog užurbanog vremena u kojem živimo, roditelji sve manje vremena provode sa svojom djecom te upravo masovni mediji postaju glavni odgajatelji mlađih generacija i što je još važnije, oni im postaju uzori. Osim toga, djeca i mladi gotovo svo slobodno vrijeme provode uz medije. Nekontroliranjem sadržaja kojeg gledaju, u djece i mladih dolazi do stvaranja pogrešnih moralnih vrijednosti. Utjecaj reality showova, manipuliranje reklamama, prikazi nasilja samo su neki faktori koji mogu dovesti do imitiranja takvog ponašanja, usađivanja negativnih odgojnih vrijednosti te poticanja agresivnosti i osjećaja straha te kriminala.
Kako bi mediji pozitivno utjecali na njihove živote, djeca i mladi trebaju poznavati sve pozitivne, ali još više i one negativne strane koje donose masovni mediji. Stoga je važan medijski odgoj koji pomaže u stjecanju određenih znanja i vještina koje su nužne za njihovo korištenje kako bi se djeca i mladi naučili ophoditi s medijima. S razlogom se kaže „da na mladima svijet ostaje” te kako ih odgojimo danas, i kakve im moralne vrijednosti usadimo, takva će biti naša budućnosti. Stoga ovim projektom želimo osvijestiti i educirati djecu i mlade da s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje koje sami odabiru.
Projekt je usmjeren na više ciljnih skupina koje obuhvaćaju akademsku zajednicu (studente i nastavnike), djecu i mlade, seniore, nacionalne manjine, obrazovne ustanove, opću populaciju građana, obitelji i roditelje.