Noć vještica

Autor: Marjan Gašljević

Hm, čisto iz zabave idem potražiti bundevu. Malci se raduju dubljenju i rezuckanju bundeve i svemu oko toga. Ako mi, radi toga, nekada negdje sretnete dušu kako luta onakraj Svemira nemojte se uzrujavati lutala je skupa s tijelom i na ovom svijetu bespućima povijesne zbiljnosti, a i šire. To joj je, dakle, jednostavno, u navici.

Pomodarstvo “Noći vještica” u Hrvatskoj uzelo je maha kao i mnogo drugog posebno iz Amerike. Mislite li da je sve američko dobro? Mislim da kod nas, pored naših izvornih običaja i vjerovanja ovom poganskom običaju nema nešto previše mjesta, bar za vjernike i ako ne vidim nekog prevelikog grijeha malo se zaigrati bundevske kreative ako nas to raduje. Ima, na koncu, daleko gorih stvari koje čine ovi, posebno, novovjeki veliki vjernici. Da, da, oni iz prvih klupa što “junačke” desnice drže na srcu osim kada himnu pjeva naponovljiva Josipa. Ma oni su održali svoj Halloween neku večer. Bilo je tu goblina, zombija i vještica, a zajedničko im je u različitosti što su listom krvopijci. Njihove duše nećete sresti u lutanju jeli ih, uglavnom, nemaju. No, oni su nam svakodnevnica pa da se posvetimo malo onom što nam omogućava taj jedan dan u godini. Da proslavimo “čudovišta” koja su nam pitomija od ovih naših svakodnevnih.

Da bi pobliže upoznali “Noć vještica” i sami se priključili ili ne priključili “slavljenju” ovog poganskog običaja ukratko prenosim što se o tom običaju piše.

“Noć vještica ili Halloween (Hallowe’en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows’ Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu. Premda je Halloween skraćeni oblik od arhaičnog engleskog imena za blagdan Svih svetih All-Hallow-even, All Hallows’ Eve, Noć vještica je poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih.

Svetkovina je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih. Pogrešno je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda.

Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.”

Jebiga Jack, da si se učlanio u pravu Stranku pitali bi te, “kaj bi ti štel, i kud bi štel ići?”. Mogao si birati i neku koalicijsku kombinaciju. Ovako, lutaj.

Usput skrećem pozornost: “Ako piješ ne vozi.” I nebeska policija vreba, priča se.