Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.
Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.
Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.
„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).
“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)
