Autor: Aleksandar Olujić
Photo by Kirk Thornton on Unsplash
Dan neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država
Na današnji dan, 4. srpnja, u Sjedinjenim Američkim Državama obilježava se Dan neovisnosti, najvažnijih nacionalni praznik u toj zemlji. Spomen je to na dan kada je 1776. godine potpisana Deklaracija o neovisnosti, čime se trinaest (američkih) kolonija formalno odvojile od Britanske imperije i započele stvaranje nove, samostalne države – Sjedinjenih Američkih Država.
U 18. stoljeću, odnosi između britanske vlade i njenih sjeverno američkih kolonija postajali su sve napetiji. Kolonisti su bili nezadovoljni porezima i zakonima koje je britanski parlament donosio bez njihovog pristanka, kao i ograničenjima u trgovini i nedostatku političke zastupljenosti u britanskom parlamentu. Kolonisti su doduše bili britanski državljani s pravom glasa, ali su svoje pravo mogli ostvariti samo u V. Britaniji ali ne i u kolonijama. Situacija je kulminirala kada je Velika Britanija nakon završetka Francuskog i indijanskog rata 1763. nametnula kolonijama cijeli niz zakona [Quartering Acts (Zakoni o razmještanju trupa); Sugar Act 1764 (Zakon o šećeru 1764); Stamp Act 1765 (Zakon o taksenim markama 1765); Townshend Acts (Townshendovi zakoni)] zbog čega je došlo do otvorene netrpeljivosti kolonista prema britanskim vojnicima i upravi koji su postepeno prerasli u sukobe od kojih je sigurno najpoznatiji Bostonski masakr iz 1770. kada su britanski vojnici ubili trojicu kolonista i ranili osmoricu od kojih su dvojica naknadno preminula. Ovaj je događaj još povećao tenzije između britanskih trupa i stanovnika, pogotovu u Bostonu gdje će situacija tri godine kasnije eskalirati u čuvenoj Bostonskoj čajanci kada su stanovnici Bostona obučeni kao Indijanci s broda Dartmouth u vlasništvu Istočno indijske kompanije bacili u more 342 škrinje s čajem. Britanija je na to reagirala nizom zakona kojima su suspendirana pravo na samoupravu i druga prava koje je Kolonija Massachusetts imala od svog osnutka.
Amerikanci su na to odgovorili protestima i sazivanjem Prvog kontinentalnog kongresa (1774.) koji je poslao peticiju kralju Georgeu sa zahtjevom da ukine po njihovom mišljenju nepodnošljive i nepravedne zakone. Budući njihovi zahtjevi nisu uvaženi Massachusetts je organizirao vlastitu upravu koja je imala pravo prikupljanja poreza, uprave, nabavke potrepština i osnivanja oružanih skupina (milicije). Ubrzo je došlo do oružanih sukoba, a 19. travnja 1775. britanske i američke trupe sukobile su se kod Lexingtona i Concorda u prvoj pravo bitci, čime je zapravo počeo Američki rat za neovisnost.
Tijekom rata, sazvan je Drugi kontinentalni kongres sastavljen od predstavnika kolonija, koji je počeo s radom 10. svibnja 1776. godine, na kojem je konstituiran novi savez pod nazivom Ujedinjene kolonije Sjeverne Amerike (United Colonies of North-America) – isti će slijedeće godine biti promijenjen u Sjedinjene Američke Države (United States of America). 2. srpnja na Kongresu je predstavljena Leejeva rezolucija formalna izjava u kojoj stoji da su Ujedinjene Kolonije slobodne i neovisne države odvojene od Britanske Imperije, a 4. srpnja Kongres usvaja Deklaraciju o neovisnosti koju je u velikoj mjeri napisao Thomas Jefferson. Ovim dokumentom kolonije su proglasile prekid svih političkih veza s Velikom Britanijom i pravo na samoopredjeljenje.
U središtu dokumenta nalaze se riječi koje su postale jedne od najcitiranijih u povijesti:
“Smatramo da su ove istine očigledne: svi ljudi su stvoreni jednaki, da su od svog Tvorca obdareni određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom.”
Time je, po prvi put, jedna država svoj legitimitet temeljila ne na kraljevskoj krvi ili božanskom pravu, već na pravima pojedinca i suverenitetu naroda.
Ova deklaracija ne samo da je označila formalni prekid veza sa britanskom krunom, već je postavila i temeljne principe na kojima će nova nacija biti izgrađena, a to su: sloboda, jednakost i pravo naroda da odlučuje o svojoj sudbini.
Dan neovisnosti, stoga, nije samo sjećanje na povijesni događaj, već predstavlja simbol američkih vrijednosti. Nadalje, osim što je Deklaracija o neovisnosti postavila temelje američkog demokratskog društva ona je poslužila kao inspiracija brojnim pokretima za slobodu širom svijeta.
Deklaracija o neovisnosti nije samo američki dokument, već predstavlja univerzalnu poruku nade i otpora protiv tiranije.
Komentari