Učitavam...
Preskoči na sadržaj
ZG-KULT samo dobre priče
  • Facebook
  • LinkedIn
  • X.com
  • YouTube
  • E-mail
Prijava
  • Stranica dana
  • Film
  • Glazba
  • Libar
  • Teatar
  • Više
    • Izložbe
    • Najave
    • Uljudba
    • Gastro
    • Impressum
  • Za vas pišu
    • Darko Androić
    • Marjan Gašljević
    • Aleksandar Olujić
    • Milenko Strižak
    • Drugi autori
      • Matea Andrić
      • Ljiljana Lekanić-Kljaić
      • Željko Krznarić
      • Mario Lovreković
      • Miroslav Šantek
  • Povodom Dana Grada Zagreba, 31. 5. 2025., Galerija Klovićevi dvori omogućit će besplatan ulaz na izložbe i posebna besplatna autorsko – kustoska vodstva
  • Besplatan ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i stručno invanmuzejsko vodstvo ‘Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.’ užim gradskim središtem u povodu obilježavanja Dana Grada Zagreba
  • Hudijinom pjesmom ZKM poziva na predstavu Eichmann u Jeruzalemu
  • Predstavljanje zbirke Kviz na FER-u
  • Performativna intervencija u izložbu „Izvan planeta“ Sandre Sterle u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu

NOĆAS SE POMIČE SAT!

Posted on 28. ožujka 2020.Updated on 10. srpnja 2022.by Aleksandar OlujićKategorije:Uljudba

Autor: Aleksandar Olujić

Sukladno “Uredbi o računanju vremena” noćas, odnosno sutra rano ujutro, kazaljka na satu pomaknuti će se za jedan sat unaprijed tako da će u 2 sata ujutro biti u stvari 3 sata.

Mjeriti vrijeme odavna je bila ljudska potreba. Babilonci i Egipćani ne samo da su imali u upotrebi poprilično precizne kalendare, njima dugujemo i podjelu dana na sate. Babilonci su koristili seksagezimalni sustav iz kojeg se razvio duodecimalni, a Egipćani su dan podijelili na dva dijela od po 12 sati.

U mjerenju vremena uvriježilo se da se trenutak kada je sunce na najvišoj točci na nebu računa kao sredina dana, podne. To je dovelo do toga da je u biti svako mjesto imalo svoje vrijeme. Razvojem željeznice ovakav sustav pokazao je svoje nedostatke. Da bi se izradili redovi vožnje za međuregionalne vlakove kompanije su trebale jedno službeno vrijeme pa su države odlučile proglasiti vlastito jedinstveno vrijeme. No, problem je bio kod vlakova koji su prometovali internacionalno jer su se vodili službenim vremenom svoje matične zemlje. Tako su na pr. na kolodvoru u Ženevi stajala tri sata koja su pokazivala berlinsko, pariško i ženevsko vrijeme. Tome se doskočilo 1884. na međunarodnoj konferenciji uvođenjem standardnog vremena i 24 vremenske zone.

Ideja uvođenja vremena koje štedi dnevnu svjetlost (ljetnog vremena) pogrešno se pripisuje Benjaminu Franklinu, koji je u jednom pismu predložio Parižanima da ustajući se ranije uštede na svijećama. Ideju da se bolje iskoristi dužina dana u ljetu, uvođenjem službenog ljetnog vremena, neovisno jedan od drugoga predložili su Novozelanđanin George Hudson 1898. i Englez William Willet 1907., a prvi puta je sprovedena u djelo 1908. u Port Arthuru u Kanadi, da bi kasnije više gradova slijedilo taj primjer. Prve države koje su uvele ljetno računanje vremena bile su Njemačka i Austro-Ugarska za vrijeme I. svjetskog rata namjeravajući tako uštedjeti energiju koja se trošila na rasvjetu u ljetnim večerima, da bi njihov primjer ubrzo slijedile Francuska i Vel. Britanija. Ljetno vrijeme uvedeno je također i za vrijeme II. svj. rata.

Ponovo uvođenje ljetnog vremena moramo zahvaliti naftnoj krizi 70-tih godina kada je to učinila pravdajući taj korak nastojanjem uštede energije najprije Francuska, da bi ju zbog lakše prometne i privredne povezanosti ubrzo slijedile i druge europske zemlje. Do 1996. je svaka zemlja proizvoljno utvrđivala termin pomicanja vremena, da bi tada na nivou EU bila donesena odluka o tome. No, koliko ćemo još dugo imati ljetno vrijeme veliko je pitanje. Ovo nam je možda i posljednja godina da pomičemo satove.

Za sve one koji se nerado odriču jednog sata sna, poput mene, počinje doba privikavanja na novu situaciju. No, treba znati da pomicanje sata nije jedina promjena koja nas sutra čeka. Naime, za najveći broj vozila prestaje obveza vožnje danju s upaljenim svjetlima, osim za motore i skutere koji tijekom cijele godine moraju i danju voziti s upaljenim svjetlima.

Aleksandar Olujić

VAM PREDSTAVLJA :

Najnovije:

  • Povodom Dana Grada Zagreba, 31. 5. 2025., Galerija Klovićevi dvori omogućit će besplatan ulaz na izložbe i posebna besplatna autorsko – kustoska vodstva
  • Besplatan ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i stručno invanmuzejsko vodstvo ‘Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.’ užim gradskim središtem u povodu obilježavanja Dana Grada Zagreba
  • Hudijinom pjesmom ZKM poziva na predstavu Eichmann u Jeruzalemu
  • Predstavljanje zbirke Kviz na FER-u
  • Performativna intervencija u izložbu „Izvan planeta“ Sandre Sterle u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu
  • Najave
  • Impressum
  • Pratite nas
  • Facebook
  • LinkedIn
  • X.com
  • YouTube
  • E-mail
© ZG-KULT. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh
Naša stranica koristi kolačiće kako bismo vam iskustvo posjete našem portalu učinili bržim i kvalitetnijim. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na korištenje SVIH kolačića, no svoj pristanak možete kontrolirati kroz izbornik "Postavke kolačića".
PostavkePrihvati sve
Manage consent

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the ...
Necessary
Uvijek omogućeno
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
Spremi i prihvati