Pet je godina prošlo od katastrofe u vidu potresa, koja je ne samo fizički već i duševno protresla ovaj kraj (Sisak i Baniju) i nas kao društvo u cjelini. S jedne strane sam događaj podsjetio nas je da smo tek “sitnež” nemoćna pred usudom koji nam je priredila majka priroda, a s druge strane ta je katastrofa zaista bila “snijeg na kojem je svaka zvjerka ostavila svoj trag”.
Među onima koji su svojim humanitarnim radom i nesebičnošću na toj našoj napaćenoj grudi ostavili dubok trag (u onom najpozitivnijem smislu) posebno se ističe ime Daniela Pavlića. Daniel je od početka aktivno sudjelovao u akcijama prikupljanja pomoći i njihovoj dostavi stradalima, zalazeći pritom u najveća banijska bespuća, samo da bi došao do onih kojima je pomoć bila prijeko potrebna. „Al’ negdje u Danielu je fotografsko srce“ (da parafraziram Balaševića) – uvijek s kamerom u ruci, on je istovremeno uspio snimiti i sačuvati za povijest probrane trenutke skrivene od oka nas običnih promatrača. Svoja iskustva pretočio je i u niz kratkih eseja, zapravo u neku vrstu dnevničkog zapisa koje će zajedno s probranim fotografijama (njih ukupno 96 u prvom izdanju) pretočiti u knjigu naslova „Potresne kronike“.
Usto, odabrane će Danielove fotografije biti prikazane javnosti najprije u sklopu zajedničke izložbe s Miroslavom Arbutinom „Između dva čekanja“, a potom kao samostalna izložba “Potresne kronike” koja je bila prikazivana u više gradova u Hrvatskoj i Sloveniji.
Nažalost, Danielova izložba fotografija “Potresne kronike” nikada nije bila prikazana ni u Sisku, kao središtu županije, niti u Petrinji, uz Glinu zasigurno u potresu najteže pogođenim gradom!?
Na ovu, petu godišnjicu potresa Daniel je odlučio dio svojih fotografija zajedno s pripadajućim tekstom podijeliti s javnošću. Stoga, ako već niste bili u prilici posjetiti njegovu izložbu u Zagrebu, Rijeci, Umagu, Mariboru… sada imate priliku pogledati barem dio nje online.
Aleksandar Olujić
Punih pet godina je od potresa u mojoj regiji. Kao da je bilo jučer…
Svoje fotografije sam izlagao u početku na zajedničkoj izložbi pod nazivom “Između dva očekivanja” sa Miroslavom Arbutinom u galerijama Rovinju i Umagu, a zatim sam kasnije pod nazivom “Potresne kronike” fotografije izložio u Rijeci, ponovno Umagu, Zagrebu, Mariboru i Lendavi. Iako sam puno puta pokušao organizirati izložbu u Sisačko-moslavačkoj županiji, nitko nije bio zainteresiran. Vjerujem zbog koncepta, jer moja svaka fotografija je imala popratni tekst. Ne pripadam niti jednoj političkoj stranci, tako da sam bio objektivan, a za pomoć na terenu Hrvatsko novinarsko društvo mi je dalo priznanje za humanost 2021. godine.
Nakon pet godina, ne vjerujem da će i dalje itko u mome zavičaju biti zainteresiran da organiziram izložbu, pa stoga izlažem mojih dvadesetak fotografija izložbe “Potresne kronike” na facebooku. Naravno, uz tekst… Ovo je postav izložbe na prvu, drugu, te treću godišnjicu potresa, tako da su korišteni tadašnji podaci. Posljednji postav izložbe u Hrvatskoj održao se u Novinarskom domu, 29.12.2022. ( https://www.zgkult.eu/…/u-novinarskom-domu-u-zagrebu…/ ) a nakon toga i u Sloveniji ( https://kjekaj.kl-kl.si/… )
Daniel Pavlić
Potresne kronike
NA VISINI – Procijenjeno je da je na potresom pogođenom području oštećeno ukupno 26 tisuća dimnjaka. Većina dimnjaka je oštetila krovove, te su znali završiti na automobilima uzrokovanjem veće materijalne štete. Samo elaborat za sanaciju dimnjaka doseže iznos do 23.000,00 kuna. Prošlo je više od godinu dana od potresa, a mnogi krovovi su i dalje bez dimnjaka.
Fotografija: Dimnjak, 1.1.2021. Hrvatska Kostajnica
VRTAČE – Oko 150 urušnih vrtača je nastalo nakon potresa na području sela Mečenčani i Borojevići. Na tom području se nalazi vodocrpilište Pašina vrela koje opskrbljuje šire područje pitkom vodom. Takve vrtače su se znale i prije pojavljivati, no ne u ovako velikom broju. Očito je došlo do skretanja podzemnih voda tijekom potresa, pa su nastali zračni džepovi koji su se urušili. Jedna od najvećih vrtača je iznosila oko 10 metara dubine i tridesetak metara promjera. Osim infrastrukturnih oštećenja glavni potres i još 5.000 naknadnih potresa nakon njega otvorili su i 149 urušenih vrtača, 16 klizišta i 14 likvefakcijskih zona.
Fotografija: Bazen, 6.2.2021. Mečenčani
ZID – Ukupno je do 20. siječnja 2022. zaprimljeno 9.568 zahtjeva za obnovom i 8.193 zahtjeva za nekonstrukcijskom obnovom, a uklonjena su 462 objekta koji su prijetili sigurnosti. Na području tri pogođene županije ukupno je do sada zaprimljeno 41.676 prijava štete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21%). Osim privatnih inicijativa, Država nije konkretno napravila niti jednu novu kuću.
Fotografija: Kulise lošeg domaćeg filma, 24.6.2021. Petrinja
ŠOKANTNO JUTRO – U ponedjeljak 28. prosinca 2020. u 6:28 po lokalnom vremenu, u mjestu Strašnik u blizini Petrinje, potresom magnitude ML 5.0 započela je serija potresa, u kojoj je dan kasnije, 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta okolicu Petrinje pogodio razoran potres magnitude 6.2 prema Richteru i intenziteta u epicentru VIII stupnjeva EMS ljestvice. Glavni potres uzrokovao je velike štete na objektima zbog kumulativnog utjecaja prethodnih potresa. Od posljedica tog potresa stradalo je sedmero ljudi te je došlo do značajne materijalne štete u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima. Oštećeni su mnogi stambeni i gospodarski objekti diljem Sisačko—Moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
Fotografija: Kuća bez krova, 8.2.2021. Petrinja
MENTALNO ZDRAVLJE – Brojna istraživanja u svijetu pokazala su da od svih prirodnih katastrofa potres predstavlja najveću traumu, prije svega jer je nepredvidiv i iznenadan. Kod stanovništva, čak i kod onih koji nisu pretrpjeli znatnu štetu, razvijaju se razni anksiozni i depresivni poremećaji, čak do posttraumatskog stresnog poremećaja, te povećano trošenje alkohola i droge. Da je mentalno zdravlje jednako važno kao i popravak objekata pokazala su brojna istraživanja provedena na preživjelima nakon razornih potresa. Tako je jedno istraživanje koje je ispitivalo preživjele 10 katastrofa pokazalo da je čak jedna trećina imala dijagnozu nakon katastrofe, najzastupljeniji je bio PTSP (20%), slijedi depresija (16%) i poremećaj upotrebe alkohola (9 %).
Fotografija : Šok, 16.1.2021. Lotine
RASJED – Prema izračunu izrađenom na osnovi satelitskih snimki Europske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzročio je pomake tla s amplitudom od čak 70 centimetara. Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora. Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara.
Fotografija: Pukotina, 11.3.2021. Budaševo
KULTURA NA UDARU – Gradska jezgra Petrinje pretrpjela je najveću štetu: kod 51 % zgrada zabilježena su ozbiljna oštećenja ili totalna šteta, a kod više od 25 % srednja do lakša oštećenja. Velik broj oštećenih zgrada u Sisku također se nalazi u gradskoj jezgri, pri čemu ih je 15 % pretrpjelo teška oštećenja, 31 % ozbiljna konstrukcijska oštećenja, a 37 % srednja do lakša oštećenja. Kad je riječ o povijesnoj gradskoj zoni Gline, 26 % zgrada pretrpjelo je teška oštećenja, 31 % ozbiljna oštećenja, a 37 % umjerena oštećenja. Potrebe u pogledu obnove u sektoru kulture i kulturne baštine procjenjuju se na oko 610,54 milijuna eura.
Fotografija: Zvončići, 4.7.2021. – Galerija Krsto Hegedušić, Petrinja
SCENARIJ ZA FILM – U Sisku i Petrinji je stradalo kino. Kina su bila digitalizirana, tako da su stanovnici ova dva grada mogli gledati aktualne filmove istovremeno kada su bile premijere i u Zagrebu. Oprema je izmještena, a o sudbini kino dvorana se još ništa ne zna. Čeka se obnova…
Fotografija: KINo, 24.6.2021. Petrinja
PLAN B – Kad ga je novinarka pitala kako to da u godinu dana država nije sagradila niti jednu novu kuću na potresom pogođenoj Baniji, a iz privatnih donacija ih je sagrađeno 50, ministar Horvat je odgovorio da ih nije 50, nego 26. Ni jedno ni drugo nije točno. Jer, kad bi se zbrojile sve obitelji koje su krov nad glavom dobile zahvaljujući privatnim inicijativama, taj bi broj bio veći od onoga koji je ministar opovrgnuo. Kuće su gradile udruge, entuzijasti, stradalnici sami od doniranog materijala.
Fotografija: Uzdaj se u se…, 18.3.2021. Knezovljani
KUĆA BEZ KROVA – U godini dana u Sisačko-moslavačkoj županiji zabilježeno je gotovo 1400 potresa magnituda većih ili jednakih 2.0. Vremenom su se i male pukotine širile, a često su dodatna podrhtavanja tla urušavala krovove oštećenih kuća.
Fotografija: Vratile se rode, 8.4.2021. Kukuruzari
ZABORAVLJENI I OD BOGA I OD VRAGA – Potres na Baniji otkrio je mnogo čega, pa i to da je taj kraj zanemaren od strane države već tridesetak godina. Toko dijeljenja humanitarne pomoći, imao sam priliku ući u oštećene kuće pa sam tako vidio i stanja pojedinih kućanstava. Opće siromaštvo, te ne ulaganje u kuće posljedica su nezaposlenosti. Većina domaćinstava su socijalni slučajevi. Boraveći tako u jednoj drvenoj kući u selu Golubovac Divuški zadesilo me podrhtavanje tla. Ispred mene na zidu je visio suvenir tanjurić nekog jadranskog gradića i slika Isusa. U jednom momentu je tanjurić pao sa zida, te je nastala na očigled pukotina. Nisam istrčao van nego sam ugledao fotografiju koja mi vjerno opisuje stanje ove regije gdje je doslovno i Bog rekao laku noć!
Fotografija: Banija, 2.1.2021. Golubovac Divuški
CENTAR NOVOG ŽIVOTA – Upravo tako su vladajući nazvali kontejnersko naselje u Petrinji. Mišljenja sam da su svim stradalnicima potresa ovim nazivom odlijepili šamarčinu u lice. Kako kontejneri mogu biti „centar novog života“?! Ta kontejnerska naselja lagano postaju socijalni centri… Točno 5.666 građana smješteno je u 2.410 mobilnih kućica, a 260 osoba smješteno je u 93 državna stana te im država financira najamninu.
Fotografija: Život i smrt na Baniji, 16.1.2022. Knezovljani
DJETINJSTVO IZA PUKOTINA – Odrasli, a posebno roditelji, imaju važnu ulogu u osiguravanju djetetu adekvatne podrške u zacjeljivanju traume i izgradnji djetetove emocionalne otpornosti, što je posebno izazovno kad su i sami pogođeni traumatskim događajem. Najviše su pogođena djeca koja su svoj dom zamijenila kontejnerima, pa na taj način postaju i marginalizirana od strane djece koja su ostala u svojim domovima bez znatnih oštećenja. Ta vrsta marginalizacije se osjeti iz razgovora djece sa psiholozima.
Fotografija: Djetinjstvo, 1.1.2021. Zrin
PANDEMIJA I POTRES – Dva u jednom. Stanje koje je ljude otuđilo, te bacilo u depresiju. Posjetom po selima, shvatio sam da ljudima treba lijepa topla riječ i odmah je vidljiv osmijeh na licu. Najzabačenija sela imaju svoje žitelje koji imaju svoje životne priče. Tako nam je Simo sa oduševljenjem prepričavao kakvog je imao ovna. U jednom trenutku nas je pitao želimo li vidjeti fotografiju ovna? Očekujući fotku ovna, Simo je iz sobe ponosno donio ogromnu uramljenu fotografiju svog ovna.
Fotografija: Simo i žuta boja, 27.1.2021. Švrakarica
EPICENTAR ZABORAVLJENIH LJUDI – Epicentri potresa većinom su raspoređeni duž rasjeda pružanja sjeverozapad-jugoistok, a tri najjača potresa dogodila su se relativno blizu, s epicentrima nedaleko mjesta Strašnik, Sibić, Gora i Župić. Potres se osjetio u cijeloj Hrvatskoj i susjednim državama, Austriji, Češkoj, južnim djelovima Njemačke i Poljske te u djelovima Rumunjske, Bugarske i Albanije. U širem epicentralnom području došlo je do brojnih koseizmičkih slomova tla, ponajviše do klizišta, izboja pijeska, urušnih vrtača i pukotina na prometnici.
Fotografija: Ogledalce, ogledalce moje, 16.1.2021. Rogulje
CRVENE NALJEPNICE – Početkom 2021. godine više od 1.700 inženjera i statičara Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pregledalo je sve prijavljene građevine i njih 4.886 označeno je crvenim oznakama – za rušenje, opasno po život, 8.812 sa žutim – potrebne ozbiljne popravke i i 26.215 objekata sa zelenom oznakom – sigurno za stanovanje, potrebne tek manje popravke.
Fotografija: U iščekivanju, 6.1.2021. Kuljani
PRIVREMENE KUĆICE – Kako bi imali miran san i bili na sigurnom od urušavanja stambenih objekata, stradalnicima potresa s crvenim naljepnicama dodjeljuju se kontejneri. No, dok se formirao državni stožer, civilne inicijative su već uvelike pomagali stradalnicima dovozeći im kamp kućice, te mobilne kuće. Najviše su se u tome iskazali ljudi iz Istre, te civilne zaklade, koje su dovozile kućice direktno na teren. Prema podacima, u ublažavanje posljedica od potresa uloženo je više od milijarde kuna (135 milijuna eura), a više od 2,4 milijarde kuna (320 milijuna eura) osigurano je kroz Fond solidarnosti Europske unije (EU). Dodatno, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za sveobuhvatnu obnovu osigurano je 4,4 milijarde kuna (750 milijuna eura), a zajmom od Svjetske banke 200 milijuna dolara.
Ilija Rogulja zajedno sa suprugom Dragicom, dobio je na korištenje kontejner. Čekao je više od godinu dana obnovu. Umro je 3.3.2022. godine ne dočekavši obnovu svoje razrušene kuće.
Fotografija: Pogled, 16.1.2021. Rogulje
LIKVEFAKCIJA DUŠA – Puknuća zidova u doba pandemije su identična puknućima ljudskih duša. Neravnomjerne pukotine iz kojih nikada ne znaš što će doći, a uvijek nešto dođe. Iz puknuća zemlje je znala doći voda, a zatim i sitni mulj koji je dolazio iz dubine od 10 kilometara. Ta pojava se naziva likvefakcija. Uslijed pritiska tektonskih ploča, zemlja se ponaša kao spužva koja iscijedi vodu. Puknuća ljudskih duša je iznjedrilo cijeđenje mnogih problema koji su se ovdje skrivali godinama. Moja supruga Marina je psiholog i nazvala je tu pojavu „likvefakcija duša“.
Fotografija: Ljeto, 4.7.2021. Petrinja
TRAGEDISTAN – Zanimljivo je kako je pri prvog rušenja oštećenih zgrada koje su prijetile daljnjim urušavanjima, baš u Petrinji prva na udaru bila zgrada poznata pod imenom Petrinjka. Iako je to rušenje trajalo danima, a započelo je pravim igrokazom na kojem Premijer „svečano“ sudjeluje u rušenju prve cigle Petrinjke. U zgradu je ugrađeno tone armiranog betona i željeza, tako da je bio cijeli apsurd rušenja nečega čemu ni crijep nije pao uslijed potresa. No, simbolika rušenja Petrinjke ekvivalent je rušenju ostataka bivše države. Očigledno je da je to bilo vrlo bitno Vladi Republike Hrvatske kod početka radova na obnovi u samoj Petrinji…
Fotografija: Grb, 18.6.2021. Kukuruzari
MASKA -.Nakon godinu dana potresa i dvije godine pandemije, lagano padaju maske. Prvo su rekli da maske štite, a zatim su rekli da nemaju nikakvog smisla. Zatim su ubrzo postale neophodne u trgovinama, javnim ustanovama, javnom prijevozu, svugdje… Moj prijatelj Dušan je shvatio da masku može iskoristiti kako bi zatvorio rupu na zidu u svojoj drvenoj kučici. Drvenoj kući koja je unatoč brojnim pukotinama dobila zelenu naljepnicu. Dušan je tad shvatio da je Vrag odnio šalu, te da se mora sam pobrinuti za obnovu svoje drvenjare. Prvim jesenjim kišama, pokrpao je sve one rupe u kojima su privremeno bile maske. Nisu ga štitile od virusa, nego od propuha jer je općepoznato da je na našim prostorima propuh smrtonosniji od virusa.
Fotografija: Potres u doba covida, 17.1.2021. Zrin
SREDNJAK – Kraj veljače 2022. godine označio je rat u Ukrajini. Sva zbivanja u svezi potresa na Baniji su pala u drugi plan. Afere nekolicine ministara, a vezane uz obnovu i graditeljstvo su odjednom nestale. Žrtve potresa dočekuju proljeće smrzavajući se u svojim kontejnerima. U isto vrijeme Premijer Republike Hrvatske šalje Ukrajini puške strojnice, jurišne puške, pripadajuće streljivo i zaštitna oprema, sve u vrijednosti od 124 milijuna kuna, što je dostatno za naoružanje do četiri brigade. Sjetih se onog prizora u filmu Ničija zemlja kada bosanski vojnici sjede u rovu, držeći svoje položaje. „A sranja!!! A sranja…“, kaže vojnik listajući novine, dok ga drugi u čuđenju pita: „Gdje?!“.
„U Ruandi!“, odgovara vojnik iz rova, sjedeći u „svom sranju“.
Fotografija: Brigo moja pređi na drugoga, 6.2.2022. Rujevac
PERSPEKTIVA – Čak i u većim gradovima Sisačko-moslavačke županije, mjesta na kojima su nekoć bili plakati za nogometne utakmice, kazališne predstave, filmove u kinu, te ostala kulturna događanja zamijenile su osmrtnice. Uz cijelu atmosferu koja se događala s pandemijom, pa sada i ratom, depresija je samo još više pogodovala sivilu ove regije. Iz dana u dan sve je manje stanovništva. Lagano odseljavaju…
Fotografija: U očekivanju busa koji neće doći, 5.2.2022. Divuša
Komentari