U utorak, 21. listopada 2025. godine s početkom u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe „Božica i konjanici 2 – Sinteza fuzije“. Izložba ostvarena u suradnji s Gradskim muzejom Vinkovci donosi nova saznanja o Kultu podunavskih konjanika, jedinstvenom fenomenu religijskog sinkretizma iz 3. i 4. stoljeća. Izložba ostaje otvorena do 23. studenoga 2025. godine.
Izložba „Božica i konjanici 2 – Sinteza fuzije“ predstavlja 15 novootkrivenih olovnih votivnih pločica pronađenih u okolici rimskodobnih Cibala (današnji Vinkovci), koje prikazuju božicu okruženu s dva konjanika – motiv koji svjedoči o složenosti i simbolici kultne fuzije u Donjoj Panoniji. Ova izložba nadovezuje se na uspješnu izložbu „Božica i konjanici – Kultni sinkretizam Donje Panonije“ koja je realizirana 2022. godine u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, a koja je predstavila 86 poznatih primjeraka tog fenomena iz hrvatskih muzeja.
Dok je prva izložba „Božica i konjanici – Kultni sinkretizam Donje Panonije“ bila kabinet, imerzivan i tih, koji demistificira istraživački proces, izložba „Božica i konjanici 2 – Sinteza fuzije“ jest komunikacijski prostor, zadan ali nemiran, definiran perpetuiranom potrebom da se nakon istraživačkog, misaonog procesa povede strukovni dijalog uz otvorenu komunikaciju prema zainteresiranoj publici.
„Primarna je zadaća izložbe Božica i konjanici 2 govoriti, doslovno!“ istaknuo je autor izložbe Ozren Domiter, viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu. Objasnivši kako izložbu prati serija znanstveno-popularnih predavanja upriličenih u samom izložbenom prostoru. Domaći i inozemni stručnjaci svojim će prezentacijama nastojati sumirati ukupnost znanja o Kultu podunavskih konjanika, ali i ostalim temama sa širokog polja duhovnosti rimsko dobnog društva. „Nužna razmjena ideja, novih spoznaja, prijedloga i pretpostavki, metodoloških alata i teorijskih okvira, otvorena i konstruktivna komunikacija posljedično širi granice spoznaja o duhovnim aspektima antičkog čovjeka. Fokus izložbenog angažmana pomaknut je sa pasivnih predmeta, karata, statističkih prikaza i zadanih interpretacijskih tekstova na govornika i slušatelja koji postaju aktivni elementi izložbe, nositelji muzejske prezentacije koji krutom bloku jedne muzejske sobe daju nasušno potrebnu komunikacijsku dinamiku.“ pojasnio je. „Sami predmeti, kao ishodište, prestaju biti izložbenim znakom. Predmeti postaju medij. Posrednik koji transferira značaj do željenog odredišta. Odredište je komunikacija – smisao i esencija društvenog djelovanja muzeja.“ zaključio je autor.
Komentari