Ususret 100. obljetnici otkrića Tutankhamonove grobnice – virtualni stari Egipat

Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je Howard Carter otkrio Tutankhamonovu grobnicu 1922. godine to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koju popularno nazivamo egiptomanija.

Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, te će se 2022. godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.

S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku organiziramo Virtualni stari Egipat.

U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučivat će upravo publika glasanjem putem društvene mreže Facebook.

rekonstrukcija grobnicer iz stalnog postava AMZ-a / fotografija: Igor Krajcar

Otvorili smo prvu soba Virtualnog starog Egipta koja je posvećena skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. Sve o skarabejima srca možete saznati na našim mrežnim stranicana u Virtualnom starom Egiptu:
https://bit.ly/VirtualniStariEgipat

Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja predinastičkog Egipta.

Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.

Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.

Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec Rezniček
Fotografije: Igor Krajcar

Skarabej srca / fotografija: Igor Krajcar
Skarabej srca / fotografija: Igor Krajcar