Pjesnička inicijativa “Di si bio 2020?” objavila je digitalni zbornik „Di si bio 2020?: Stihovi pod maskom“ koji je dostupan na linku: https://ivorkruljacpdfzbirkedownloadbesplatno.weebly.com/uploads/1/2/8/3/128370136/zbornik_di_si_bio_2020_stihovi_pod_maskom.pdf? te u digitalnoj kolekciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Pored umjetničkog suočavanja sa svim nedaćama 2020., zbornik ima i humanitarni cilj prikupljanja sredstava za obnovu Gradske knjižnice i čitaonice Petrinja. Na početku zbornika nalazi se stranica s bar kodom koji čitatelje vodi do računa grada Petrinje i uputama kako donirati za knjižnicu koliko su u mogućnosti i/ili žele. Za one koji ne koriste mobilno bankarstvo, nalaze se i upute za ispunjavanje opće uplatnice.
Zbirka je objavljena 22.3., na godišnjicu razornog potresa u Zagrebu koji se dogodio u prvom tjednu prvog lockdowna u Hrvatskoj, te dan nakon Međunarodnog dana poezije.
Ova književna inicijativa sastavljena je od desetero pjesnika i pjesnikinja: Denisa Špičića, Ines Kosturin, Ivora Kruljca, Julije Savić, Josipe Marenić, Luke Antića, Matka Abramića, Petre Zelenike, Vande Borelli i Žarka Jovanovskog te ilustratorice Nine Alvir.
Inicijativu možete pratiti i preko društvenih mreža: https://www.facebook.com/disibio2020
https://www.instagram.com/disi_bio2020/
Inicijativa se nada i objavi tiskanog izdanja te je otvorena za komunikaciju sa svim tiskarama i izdavačkim kućama koje žele pomoći objaviti tiskano izdanje. Tim “Di si bio 2020.?” možete kontaktirati putem maila: disibio2020@gmail.com
Zbornik je podijeljen na deset blokova od pet pjesama. Svaki je blok posvećen jednom pjesniku, a počinje biografskim podacima o pjesniku te odlomkom naslovljenim „Di si bio 2020?“ u kojem pjesnik dodatno opisuje svoje dojmove iz prošle godine.
Talentirana ilustratorica Nina Alvir, pored naslovnice i poleđine zbirke, napravila je i ilustracije na motivima iz pjesama svakog pjesnika koji su je najviše dojmili.
Zbornik je opremljen i predgovorom istaknute hrvatske pjesnikinje Monike Herceg, o poeziji autora, te pogovorom povjesničara umjetnosti i novinara Saše Pavkovića, o ilustracijama u zborniku.
Monika Herceg: Upravo ta stalna napetost – razlika između straha od vanjskog, koji dolazi od nepoznate bolesti koja je najednom promijenila lice cijelog svijeta, i onog straha od vlastitih soba, zidova među kojima je sada nužno biti što više – jest ono što ova knjiga pokušava reći, ali nimalo na proziran i banalan način. Sve pjesme, različite u svojim stilovima i načinu detekcije, pa i analize svijeta, bave se pozadinom događaja, emocijama, načinom na koji se unutarnja tektonika pomiče radi pomicanja vanjske.
Saša Pavković: Nina Alvir se zahtjevnog zadatka ilustriranja djela deset „gipkih stihoklepaca“ prihvatila koncentrirano i znatiželjno, izabravši crno-bijeli grafizam realističkog prosedea, nastojeći da u prizoru naglasi bit svakog pojedinog pjesničkog ciklusa ali i da cijeli taj dekalog ima jedinstvenu notu i prepoznatljiv autorski touch.
Tekst s poleđine zbornika
Globalna pandemija i lokalni potresi ključni su pojmovi o kojima će povjesničari govoriti kada će analizirati hrvatsku povijest 2020. No, što o njoj govore pjesnikinje i pjesnici? Di su bili 2020.?
Deset jezično gipkih stihoklepaca okupljenih u ovom zborniku, naravno, nije moglo proći kroz prošlogodišnju probnu vožnju za apokalipsu bez da im misli ne pisnu stih, a ruka zapiše prije no što stavi ili popravi masku. U raznolikim stilovima, s različitim pogledima na epidemiološke i seizmološke nedaće, spontano uspostavljaju metaforičnost koja je u cijelom zborniku bolno očita. Sve ih je zadesila ista sudbina – izolirani su i dokinuta su im pjesničarenja po birtijama, knjižnicama i ulicama. Komuniciraju sami s papirom u svoja četiri (ponekad, nažalost, drhtava) zida, a njihovi pjesnički dojmovi međusobno dolaze u kontakt tek nakon završetka prvog lockdowna. Ipak, čari novih tehnologija i virtualnog sastajanja omogućuju im dijeljenje svojih radova izvan vlastitih zidova, gdje ih je (ili bismo tako barem mogli maštati) uhvatila slikovitost talentirane ilustratorice Nine Alvir koja im svojim jedinstvenim i jasno definiranim stilom daje zajedničku notu – točnije, crtu – potaknutu stihovima ispod maske.
Zanimljiva pjesnička i grafička poslastica obogaćena predgovorom Monike Herceg i pogovorom Saše Pavkovića.
Tekst s fb stranice
Di si bio 2020.?: Stihovi pod maskom” zbornik je poezije desetero pjesnika_ca, popraćen ilustracijama inspiriranim njihovim stihovima u autorstvu Nine Alvir.
Naš je cilj bio sakupiti iskustva jedanaestero različitih ljudi stavljenih u iste okolnosti te omogućiti čitatelju da promotri raznovrsnosti i sličnosti njihovih doživljaja pandemije i potresa. Naš je projekt rezultirao zbirkom, mozaikom, gotovo kompilacijom različitih vrsta izražavanja o nečemu što nam je svima zajedničko – iskustvu “prošlogodišnje probne vožnje za apokalipsu.”
Potaknuti potresnim krajem 2020., svoj smo višemjesečni rad odlučili uložiti u oporavak kulturnog života Petrinje te će se zbornik prvotno, na obljetnicu potresa u Zagrebu, pojaviti u digitalnom formatu putem kojeg ćete moći donirati sredstva za obnovu Gradske knjižnice Petrinja. Više informacija o tome uskoro!
Shodno 2020., naš je zbornik nastao kroz online suradnje i Zoom sastanke na kojima su se često razvili razgovori o kulturnom životu Hrvatske. Svojim radom zato želimo skrenuti pažnju i na nezaštićen položaj u kojem su se kulturni radnici, pisci i umjetnici našli tijekom pandemije.
Uredništvo: Julija Savić, Ivor Kruljac, Matko Abramić
Grafička urednica: Nina Alvir
Lektura: Julija Savić i Vanda Borelli
Menadžment digitalne donacije: Luka Antić i Ines Kosturin
Biografije pjesnika i pjesnikinja:
Matko Abramić (1984., Čakovec) radi kao urednik poezije u izdavačkoj kući Sandorf. Objavio tri zbirke poezije: ono je samo olujne boje (2007.), Mala doza samizdata (2017.) i Segunda dosis (2020.). Na varaždinskom Špancirfestu, zagrebačkom Cest is d’Best na Pantesalijskom pjesničkom festivalu (Larisa, Grčka), na Interliberu, Adria Art Annale-u (Split) te na mnogim drugim manifestacijama u regiji izvodi(o) performanse Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu na kojima prolaznicima piše pjesme na staroj pisaćoj mašini. Zajedno s Michaelom Reedom (Mitjom Smiljanićem) napisao, producirao i režirao kratki igrani film Edgar koji je prikazan na nekoliko europskih festivala kratkog igranog filma. Živi na potezu Varaždin – Zagreb.
Luka Antić rođen je Šibeniku 1986. godine, gdje završava osnovnu i srednju školu. U Zagreb dolazi 2008., gdje do danas živi i radi kao voditelj u klubu Močvara. Pjesme objavljuje na književnim portalima poput Književnost.hr, NEMA, Metafora, čovjek-časopis i nekoliko zbornika. Svoju poeziju izlagao na državnim slam prvenstvima, Pameli (Poetry and Music Equals Legendary Art), Jutru poezije te raznim birtijama i krčmama. Polaznik radionice poezije Centra za kreativno pisanje i suosnivač pjesničke tribine Govorimo glasnije. Voditelj kulturnih programa Turbina – turbo Tribina i Močvarni dnevni boravak.
Vanda Borelli (1991., Zagreb) je pjesnikinja i glazbena kompozitorica u nastajanju. Završila je sociologiju i komunikologiju te se dalje educira u području digitalnih medija. Vodi društvene mreže za kulturne sadržaje te, osim socioloških istraživanja, radi u području internacionalne kulturne diplomacije za promicanje hrvatske povijesne kulturne baštine. Ritam je u njezinim pjesmama važan i možda jedina stvarna konstanta. Uslijed događaja 2020. godine, Vanda utočište nalazi u suočavanja sa strahovima pomoću meditativne vibracije riječi. Opisuje svoje pjesme kao mala umjetnička djela koja traže izvođenje uživo i interakciju. Izvodila je na pjesničkim večerima kao što je Pamela, Poezija prije izlaska u Booksi (2017.), te Govorimo glasnije u Močvari (2019.), surađivala u glazbenim projektima u formi poezije (primjer: Brego Beat Box, 2019.) i sudjelovala na Pamela Evolution, Erasmus + međunarodnom projektu mladih umjetnika u Njemačkoj (2018.).
Žarko Jovanovski, rođen je 1.7.1966. u Zagrebu. Diplomirao umjetničku grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izdao deset knjiga poezije (Hrvatska, Jebo mu pas mater i životu, Besparica, Voliš li ti mene uopće?, Viškovi, Jebite se svi!, Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao, Od poraza do poraza, Mislim da se tu više ništa ne da učiniti i Egzaltirane karijatide), zbirku kratkih pripovijesti Priče o Lenjinu i Staljinu te roman Pizzeria Europa. Objavljivao literarne radove u više zbornika i časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor strip albuma Mrakci. Bavi se grafičkim dizajnom (i grafički dizajn se bavi njime) od 1994. godine. Član je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.
Ines Kosturin rođena je 10. rujna 1990. godine u Zagrebu. Rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, Papirno more. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, Herbarij. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.
Ivor Kruljac rođen je u Zagrebu 18.12.1996. godine. Nakon osnovne škole završava za zvanje ekološkog tehničara u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga. Piše pjesme, novinarske članke, publicističke tekstove i kratke priče. Studira novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radove je objavljivao na raznim portalima i medijima. Godine 2017. objavljuje svoju prvu zbirku pjesama Nebuloze, 2018. drugu imena Psihodelije, a početkom 2020. pak i treću: Intelektualna kruljenja (besplatno dostupne na linku https://ivorkruljacpdfzbirkedownloadbesplatno.weebly.com/). U želji da svoj poetski teror širi i u inozemstvu, nesretnik ima i vlastiti profil na Mediumu gdje objavljuje poeziju na engleskom jeziku (srećom, bez veće pozornosti, https://ivorzk.medium.com/). Pored svega toga nastupa na pjesničkim i inim događajima kad mu se pruži prilika.
Josipa Marenić rođena je 22.2.1982. u Zagrebu. Objavila je zbirku poezije Let ruku (vlastita naklada) i znanstveni rad predugog imena, neke književne osvrte po portalima, par priča po zbornicima. Njezina se poezija može naći razasuta po časopisima Zarez, Riječi, Republika, Alternator, Balkanski književni glasnik, čovjek-časopis, Booke.hr, a također i u nekim zbornicima i Antologiji Jutra poezije. Voli objavljivati poeziju i na svom Facebook profilu. Vodila je tribinu Pjesnički dvoboj u suradnji s Centrom za kreativno pisanje, čije je radionice i pohađala. Aktivan je član udruge Jutra poezije i sudjeluje na svim tribinama na kojima može sudjelovati poput Pamele, Stihovnice u Sisku, Zagrijavanja, Odvalimo se poezijom, Učitavanje i mnoge druge.
Julija Savić (1992., Zagreb), bacc. philol. angl. i lusit., je freelance prevoditeljica i pisac marketinških tekstova, pjesnikinja te jezikoslovac. Uz posao, bavi se i ganjanjem magisterija iz britanske književnosti i kulture te, povremeno, glazbom. Kao prevoditeljica, uglavnom se bavi audiovizualnim prevođenjem novije hrvatske kinematografije. Kao izvođačica i/ili suorganizator, bila je dio raznih pjesničkih događanja, uključujući Pamelu i Govorimo glasnije te njemački Slam on the Rocks. Sudjelovala je i na društveno angažiranim Erasmus+ projektima Pamela Goes Europe i Pamela Evolution, uz više od četrdeset umjetnika iz raznih europskih zemalja. U siječnju 2020. popratila je izložbu Postajanje splitske fotografkinje Glorije Lizde svojim pjesništvom i prijevodom predgovora. Kao ljubiteljicu multimedije, upravo je takve suradnje najviše i vesele.
Denis Špičić rođen je 1986. u Zagrebu. Završio je stručni studij Menadžment u kulturi na visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić. Autor je zbirke kratkih priča Lijepo o mrtvima, ružno o ljubavi (Uži izbor za nagradu Edo Budiša), a trenutno priprema zbirku pjesama koja se našla u užem izboru za nagradu Prvi prozak na vrh jezika. Zajedno sa Sarom Renar vodio je radionicu Tekst u glazbi unutar Centra za kreativno pisanje. Osim pisanja, bavi se glazbom. Autor je i glavni vokal u bendu Detective Jones. Piše tekstove za sebe i druge izvođače. Živi u Zagrebu.
Petra Zelenika, rođena u Zagrebu 1995. godine gdje i sada živi, radi, stvara. Piše od malih nogu, no tek 2018. godine otvara vrata velikog svijeta Poezije. Njene su pjesme objavljene na nekoliko književnih portala poput: Književnost.hr, NEMA, PS-portal te u časopisu Riječi kojeg izdaje Matica hrvatska Sisak. Iza sebe ima nekoliko nastupa: državna prvenstva Hrvatske u Slam poeziji, Učitavanje, Pamela i dr., te je suosnivačica pjesničke tribine Govorimo glasnije (studeni, 2019.). Osim što piše poeziju, piše i recenzije i izvještaje s koncerata za portal Muzika.hr.
Biografija ilustratorice:
Nina Alvir (1992., Toronto, Kanada) 2002. s obitelji doseljava u Požegu. 2010. godine upisuje Ekonomiju i menadžment te 2018. postaje magistra menadžmenta. Nakon studija odlučuje svoj dugogodišnji hobi, crtanje, pretvoriti u karijeru te završava grafički dizajn. Trenutno radi kao freelance grafička dizajnerica i ilustratorica, a ujedno se bavi i digitalnim marketingom. U slobodno vrijeme ponekad lektorira znanstvene radove. Zaljubljena je u teme društvene nejednakosti, obrazovanja mladih, socijalnog poduzetništva, partnerstva između korporacija i udruga te društveno odgovornog poslovanja, a životni joj je san doktorirati na zadnje dvije spomenute teme. Umjetničku inspiraciju pronalazi u gotovo svim granama umjetnosti, značajnim povijesnim događajima te vlastitom životnom iskustvu. Piše i poeziju, te je sudjelovala u mnogim čitanjima, ponajviše na događaju Pamela, te na nekoliko izložbi u sklopu umjetničke udruge Požart; grafička je urednica i ilustratorica zbirke poezije Prvijenci iz Kukuljica te je bila dijelom organizacijskog tima New Orleans Festivala Zagreb (2016.).
