Premijera Ibsenove drame ‘Neprijatelj naroda’ 6. veljače u ZKM-u

Autor: Aleksandar Olujić

Na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih 6. veljače 2021. u 20 sati održati će se premijera predstave “Neprijatelj naroda” Henrika Ibsena, u režiji i adaptaciji Ivana Penovića. To je ujedno i posljednja predstava nastala u okviru Europskog ansambla, projekta dvogodišnje suradnje Zagrebačkog kazališta mladih, Schauspiela Stuttgart i Novog kazališta iz Varšave. Pokrovitelj projekta je Njemačka kulturna zaklada (Kulturstiftung des Bundes), a njegov voditelj je redatelj Oliver Frljić.

Henrik Ibsen je jedan od najvećih svjetskih dramatičara čije drame spadaju među klasike dramske literature. Nazivaju ga ocem realizma i autorom koji je promijenio dotadašnje uvriježene europske dramske norme, a Richard Hornby, čuveni američki dramaturg, kazališni kritičar i pedagog, napisao je kako je Ibsen duboki poetski dramatičar, najbolji poslije Shakespearea. Ibsenove drame prikazuju realitet skriven iz fasade, otkrivajući neugodnu sliku društva s kojom se mnogi njegovi suvremenici nisu htjeli suočiti.

Ibsen je dramu „Neprijatelj naroda“ napisao kao odgovor na reakciju javnosti na dramu „Sablasti“ u kojoj je javno progovorio o spolnoj bolesti (sifilisu), incestu, eutanaziji i religiji, što je bilo skandalozno po moralnim načelima tog doba i drama je od strane suvremenika bila prozivana nemoralnom i degeneričnom. U „Neprijatelju naroda“ Ibsen će se pozabaviti temom pojedinca koji se suprotstavlja većini, čovjeku koji se usuđuje javno reći istinu ma koliko ona neugodna bila i zbog toga biva kažnjen od strane društva. Dr. Stockmann, liječnik lječilišta sukobljava se s gradskim moćnicima jer želi objaviti podatak da je voda u lječilištu zatrovana. Oni su protiv toga jer cijeli grad gospodarski ovisi o lječilištu, a pošto dr. Stockmann ustraje u svojoj namjeri da napravi ono što je ispravno protiv njega se okreće i cijeli grad. Drama je nastala 1882. no nije izgubila ništa od svoje aktualnosti. Pitanja: što je istina a što laž, kada šutjeti a kada javno govoriti, što napraviti kad ono što je mudro nije moralno, što je zapravo dobrobit zajednice itd. još uvijek traže odgovore.

Kao jedan od najvažnijih klasika dramske literature, drama Henrika Ibsena Neprijatelj naroda spada u one naslove koji već na prvi pogled privlače pažnju i postavljaju brojna pitanja. Široko poznati narativ o pojedincu koju se suprotstavlja duboko korumpiranom sustavu, a koji zadire i u samu njegovu obitelj, prije svega tematizira ukotvljenost u ritualnost sistema ali i način na koji se vlastitim samoprijegornim angažmanom može raditi na dobrobiti zajednice u trenutku u kojem se poništava vlastita vrijednost, a sve u službi promoviranja vrijednosti samog kolektiva.
U vrijeme nastanka, Neprijatelj naroda bio je autorov odgovor na malograđansku recepciju njegove drame Sablasti, a vrijeme je samo potvrdilo kako beskrupuloznost unutarnjeg mehanizma vlasti ne popušta s vremenom, nego upravo suprotno, svoje manifestacije pronalazi u svim segmentima društva. Ibsenovska borba pojedinca protiv sustava, na taj način postaje prostorom aktualnih propitivanja naših osobnih borbi, konformizama, povremenih predaja ali i neodustajanja.
S druge strane, dramaturški i izvedbeni postupak Ivana Penovića izrazito je otvoren za različita upisivanja u prostor dramaturgije klasičnog komada poput Ibsenovog, pri čemu će njegovo čitanje klasika istovremeno biti dijalog s jednim od temelja dramske literature ali i njegova hrabra interpretacija, koja će u svom izrazu slijediti sve one elemente svježe zaigranosti i ludizma koje pronalazimo i u ostalim, često nagrađivanim i rado gledanim autorskim projektima ovog mladog umjetnika poput primjerice predstava Katalonac (Teatar &td) ili Flex (KunstTeatar).          
Izazovi vremena u kojem trenutačno živimo mnogi su i bremeniti; posljedice niza potresa koji su pogodili čitavu Hrvatsku, a onda i Zagreb te pandemija koja i dalje predstavlja aktivnu ugrozu,
sve više nagrizaju sociološku strukturu našeg društva, stvarajući osjećaj tjeskobe i zabrinutosti za budućnost. Slika je to  unutarnjeg svijeta jednog društva koje zapravo u svom punom intenzitetu prokazuje i sam Ibsen svojom dramom Neprijatelj naroda, pri čemu se razmišljanje o zajedničkoj dobrobiti zaista nameće kao temeljna paradigma na kojoj se upisuje prolazna ocjena kako svakoga od nas pojedinačno, tako i društva u cjelini.
Uz to, važno je napomenuti da je Neprijatelj naroda Ivanu Penoviću prva režija cjelovečernjeg dramskog naslova u ovom kazalištu, čime ZKM ponovno pokazuje programsku smjernicu aktivne podrške mladim autorima, koji na našim pozornicama pronalaze prostor za istraživanje, razvoj i afirmaciju.
Tomislav Zajec

 

„Neprijatelj naroda“

Premijera: 6. veljače 2021. u 20 sati
Slijedeće izvedbe: 7., 9., 10., 20. i 21. veljače u 20 sati

Autorski tim
Režija i adaptacija: Ivan Penović
Scenografija: Zdravka Ivandija Kirigin
Kostimografija: Ana Fucijaš
Videoprojekcije: Lovro Mrđen
Glazba: Karlo Mrkša i Filip Triplat
Oblikovanje rasvjete: Toni Modrušan
Lutkarski tehnolog: Miljenko Sekulić
Asistentica redatelja: Petra Pleše
Asistent scenografkinje: Matej Kniewald
Snimatelj videa: Marko Čordaš
Prevoditeljica na poljski jezik: Gabriela Abrasowicz
Prevoditeljica na njemački jezik: Stjepanka Pranjković
Prevoditelj na tibetanski jezik: Tenzin Thoesam

Umjetnički voditelj projekta Europski ansambl: Oliver Frljić

U predstavi glume: Jasmin Telalović, Anđela Ramljak, Ewelina Pankowska, Pjer Meničanin, Jan Sobolewski, Adrian Pezdirc, Frano Mašković, Tenzin Kolsch, Claudia Korneev, Ugo Korani.