U organizaciji Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,  Hrvatske zaklade za znanost, projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u četvrtak 29. listopada održan je okrugli stol Terminološki izazovi u 21. stoljeću. To je drugi u nizu okruglih stola koji se pripremaju u suradnji Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a zbog pandemije održan je kao videokonferencija. Prošle godine organiziran je okrugli stol Terminološki izazovi i novi smjerovi znanstvenih istraživanja, na kojemu su sudjelovali članovi Terminološkog odbora Međunarodnog slavističkog komiteta, a za 2021. planira se održavanje okruglog stola Hrvatska terminologija u europskome kontekstu: stanje i perspektive.

Pozdravne govore održali su predsjednik Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja HAZU akademik Pavao Rudan i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić. Oni su istaknuli važnost terminološkog rada i tradicije koju u terminološkim istraživanjima imaju obje institucije. Plenarno izlaganje održala je Viktorija Ivaščenko,  predsjednica  Terminološkog odbora Međunarodnog slavističkog komiteta i voditeljica projekta izrade slavenskoga terminološkog nazivlja. Ona je predstavila projekt i prikazala model obrade terminološkoga nazivlja na primjeru nekoliko naziva.  Milica Mihaljević predstavila je rezultate rada na projektu Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena, Josip Mihaljević predstavio je specijalizirani jezikoslovni korpus izrađen u sklopu projekta Jena, a Lana Hudeček predstavila je projekt Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik s kojim Jena blisko surađuje.  U drugom bloku predstavljeno je jezikoslovno nazivlje različitih jezikoslovnih poddisciplina: kognitivne lingvistike (Branimir Belaj i Kristina Štrkalj Despot), generativne gramatike (Matea Birtić i Milan Mihaljević), onomastike (Domagoj Vidović), povijesti jezika (Marijana Horvat), pragmalingvistike (Goranka Blagus Bartolec), traduktologije (Kristian Lewis) i morfologije (Daria Lazić), a bilo je riječi i o zastarjelicama (Marijana Horvat), dopunama i dodatcima (Ivana Brač i Matea Birtić) te nazivlju povezanom s ovladavanjem hrvatskim kao drugim jezikom (Maja Matijević, Sanda Lucija Udier i Milvia Gulešić Machata).

U trećem bloku Ana Ostroški Anić, Snježana Rodek, Ivana Matas Ivanković i Daria Lazić govorile su o problemu prevođenja jezikoslovnih naziva na engleski, njemački, ruski i švedski.

 

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here