Galerija Klovićevi dvori nastavlja niz izložbi iz ciklusa Moderni klasici velikom monografskom izložbom profesora i akademika Zlatka Kesera.
Zlatko Keser rođen je 23. siječnja 1942. godine u Zagrebu, gdje završava Školu primijenjene umjetnosti te diplomira 1967. na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Otona Postružnika a od 1967. do 1969. polazi poslijediplomski studij i stječe diplomu magistra štafelajnog slikarstva. Nakon okončanog studija suradnik je kultne Majstorske radionice Krste Hegedušića. Dugi niz godina djelovao je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a radi svog djelovanja je 2014. godine imenovan u počasno zvanje professor emeritus. Od 2000. član je suradnik, a od 2004. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U svojoj bogatoj karijeri izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u svijetu (Kairo, Peking, Amsterdam, Bruxelles, Den Haag, Košice, Cagnes-Sur-Mer, Tampere, Seul, Kőln, Cleveland, Rim, Villach, Milano, Barcelona, Pittsburgh, Budimpešta, Paris, Sao Paulo, Luxemburg, Cremona i dr.) i diljem Hrvatske. Posebno valja istaknuti kako je svojim djelima predstavljao Hrvatsku na bijenalu u Sao Paolu, kao i njegove izložbe u Umjetničkom paviljonu 1990., Kabinetu grafike 1999. i 2011. godine, izložbu u Galeriji Adris u Rovinju 2011. te onu u Gliptoteci HAZU 2018. godine.
Zlatko Keser osvajao je za svoj rad brojne nagrade, pri završetku studija 1967. osvaja svoju prvu nagradu za slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a niz osvojenih nagrada kulminira 2015. godine, kada mu je dodijeljena državna Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Iako su mu crtanje i slikanje primarni mediji umjetničkog izražavanja bavio se i fresko slikarstvom i ilustriranjem te je oblikovao oko 50 prigodnih poštanskih marki za Hrvatsku poštu.
Keserova djela uvrštena su u zbirke mnogobrojnih nacionalnih muzeja i galerija, kao i u privatne zbirke, a jedna od njih je zbirka austrijskog kolekcionara Alfreda Brogyányija, iz koje će na ovoj izložbi biti predstavljen znatan broj njegovih djela. Na izložbi u Klovićevim dvorima će, nakon trideset godina, svjetlo dana ugledati veći broj ulja na platnu velikog formata koja su do sada rijetko izlagana. Na izložbi će biti predstavljena djela od onih ranijih iz 70-ih godina prošlog stoljeća, s početka njegovog umjetničkog djelovanja koje je “utemeljeno na nadrealističkom naslijeđu, oblikovnim principima, ponajprije onome organskog rasta, koji likovni jezik uspješno održava na granici figurativnoga i apstraktnoga“ (Ivana Mance), no najzastupljenija će biti djela s kraja 80-ih godina do recentnih djela iz 2020. godine, u kojima se intenzivno bavi istraživanjima ljudskih, imaginarnih ili stvarnih lica ili osoba.
U jednom od brojnih svojih tekstova o Keserovoj umjetnosti, akademik Tonko Maroević napisao je: „S teretom raskošne darovitosti može se posrnuti na putu prema cilju, prema ostvarenju jasne individualne prepoznatljivosti i određene ekspresivne uvjerljivosti. Ne odustajući od mentalnih izazova i povremene lucidne racionalne kontrole, Zlatko Keser još je manje smio žrtvovati nagonsku “ponornicu”, podsvjesni, onirički ili biofilno-molorički tok. Prepustio se stoga slikanju/crtanju poput kucanja srca ili disanja, ali ne sa samozadovoljstvom i lagodom nego sa strašću katarktičnog čišćenja. (…) Živost, životnost ili jednostavno: život Keserovih oblika ravnopravno se manifestira u minijaturama i u golemim dimenzijama, u papirima i na platnima, u monokromnim i u kolorističkim razmetljivim kompozicijama, u delikatnim mrežištima crtovlja i u furiozno ekspandirajućim, kaotično energičnim vrvljenjima mrlja.“
„Gledano iz pozicije današnjeg trenutka, Zlatko Keser doista se čini jednim od posljednjih svjedoka i zastupnika, možda bolje reći nasljedovatelja koncepta umjetnosti koji je povijest umjetnosti odavno već proglasila mrtvim, ideje umjetnosti za koju nam se čini da više ne postoje ni epistemološke niti društvene pretpostavke. Doduše, valja primijetiti da je takvu ulogu odabrao već u startu – rolu usamljenog prkosnika, ustrajnog Einzelgängera koji ne teži i ne umije pripadati, što su naglašavali i mnogi tekstopisci, pokušavajući definirati Keserov “ulaz“ u umjetničku povijest. Mi smo, dakako, dužni reći da je takav lik umjetnika individualca tipična figura danas rezidualne umjetničke paradigme, koja je upravo na instanciji subjekta temeljila zahtjev za autentičnošću umjetničkog čina, no jednako tako smo dužni i upozoriti da dokle god na umjetnost gledamo sa stanovišta liberalne vrednote emancipacije pojedinca, Keserova će beskompromisna izvedba sjajiti kao teško dostižan uzor.“ (Ivana Mance)
Pošto je izložba zbog pandemije COVID-19 bila odgođena za šest mjeseci, autori izložbe odlučili su publici predstaviti i nešto novo i zanimljivo iz umjetnikovog opusa: radove nastale tijekom izolacija. Ovi, za njega novi mediji; kao što su digitalni crteži i skulpture, koje on naziva igračkama, nešto su dosad neviđeno u Keserovom opusu.
Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe: Jasmina Bavoljak
Autorice tekstova u katalogu: Jasmina Bavoljak i Ivana Mance
Izložba ZLATKO KESER – Monografska izložba otvara se večeras, 10. rujna 2020. godine u 19 sati i ostaje otvorena do 31. listopada 2020. godine.
Zbog epidemioloških mjera posjetitelji se mole da se pridržavaju sljedećih preporuka: nosite zaštitnu masku, održavajte razmak od 2 metra, pri ulasku u Galeriju upotrijebite sredstvo za dezinfekciju ruku, ako imate simptome respiratornih bolesti (kašalj, povišena temperatura), molimo Vas da ostanete kod kuće.
