Premijera predstave ‘Monovid-19’ uskoro u ZKM-u

Anica Tomić i Jelena Kovačić ponovo u ZKM-u! Ovaj su put udružile snage i s dramaturgom Ivorom Martinićem na predstavi Monovid-19, koja će premijeru imati 4. srpnja 2020.

Predstava kroz monološku formu 19 dramskih pisaca progovora o životu u doba krize izazvane pandemijom, konceptulano se razdvaja na tri narativne linije i u prostorima ZKM-a u jednoj se večeri odigravaju tri različite predstave koje prate tri različite publike. Pred vama tako stoje moćni političari i njihove žene, znanstvenici i medicinske sestre, stariji ljudi zatvoreni u svoje domove, samohrane, rastavljene majke, zlostavljane žene, izgubljena mladež, strastveni vjernici, zabrinuti susjedi, lucidni zanesenjaci, zaboravljeni umjetnici, usamljeni anđeli, dok publika zajedno sa ZKM-ovim glumcima nanovo otkriva potencijalna mjesta izvedbe.

Projekt Monovid-19 po prvi puta okuplja devetnaest hrvatskih dramatičarki i dramatičara. Tomislav Zajec, Dino Pešut, Nina Mitrović, Ivana Vuković, Rona Žulj, Espi Tomičić, Dubravko Mihanović, Mirna Rustemović, Katja Grcić, Jasna Jasna Žmak, Vedrana Klepica, Olja Lozica, Dina Vukelić, Beatrica Kurbel, Ivan Penović, Ivana Sajko, Luka Vlašić, Tena Štivičić i Goran Ferčec kroz monološku formu progovoraju o životu u doba krize izazvane pandemijom virusa COVID -19 i svemu onome što takav trenutak u povijesti sa sobom potencijalno donosi. Situacija krize koju i danas živimo dramaturški je vrlo potentna, jer je nova, nepoznata, izvlači na vidjelo stvari o kojima nismo do sad razmišljali, izvlači na vidjelo ono najbolje i najgore u nama. Svoje dramske glasove dramatičarke i dramatičari mogli su ispisivati iz četiri različite pozicije: pozicije novostvorenog lika, postojećeg lika neke svoje već napisane drame, postojećeg lika drugog kanonskog pisca ili pak iz pozicije stvarne povijesne ili suvremene ličnosti. Izbori su bili različiti, perspektive sasvim autentične. 19 hrvatskih dramatičarki i dramatičarki stvorilo je 19 naših suvremenika u kojima se lako prepoznajemo. Pred nama danas tako stoje moćni političari i njihove žene, znanstvenici i medicinske sestre, stariji ljudi zatvoreni u svoje domove, samohrane, rastavljene majke, zlostavljane žene, izgubljena mladež, strastveni vjernici, zabrinuti susjedi, lucidni zanesenjaci, zaboravljeni umjetnici, usamljeni anđeli, pa i sama Europa koja na kauču pred televizijom gricka ostatke pojedene hrane. Pred nama danas stoje oni željni dodira i bliskosti, sigurnosti i ljubavi, smisla i stare svakodnevice, smijeha i opuštenosti. Pred nama danas stojimo mi sami.

U svojoj izvedbenoj formi Monovid – 19 konceptulano se razdvaja na tri narativne linije, svaka linija okuplja šest monologa, dok je sedmi monolog zajednički svim narativnim linijama. Na taj način u prostorima ZKM-a u jednoj se večeri odigravaju tri različite predstave koje prate tri različite publike. Svaki monolog igra se na drugoj lokaciji, dok publika zajedno sa ZKM-ovim glumcima nanovo otkriva potencijalna mjesta izvedbe. Pred publikom se rastvaraju fragmenti kazališta, fragmenti života kojeg kao i u svakodnevici spajamo u cjelinu, gledajući, slušajući, sudjelujući. Monolozi Monovida – 19 u svojoj izvedbi ulaze u dijalog i postaju zapis jednog višeglasja, ali i jednog zajedništva, jer paradoks ove situacije sadržan je upravo u tome da nas ona istovremeno razdvaja, ali i spaja na jedan sasvim nov način. Ovo je predstava o ponovnom susretu publike i kazališta, o ponovnom osvajanju njegovih prostora, o tome zašto su nam njegove zatvorene dvorane nedostajale, no ona istovremeno progovara i o dominantnim politikama Amerike i Europe, o zamkama patrijarhata, o našim strahovima, nadanjima i neodgovorenim pitanjima, ali o našoj spremnosti da se svemu, pa i u vremenima krize, dobro nasmijemo.  Monovid – 19 jedan je od mogućih odgovora na situaciju koja nas je zatekla nespremne, ali on svjedoči i tome da kazalište uvijek spremno ulazi u dijalog sa svijetom koji ga okružuje kako bi ga preispitalo, razumjelo, mijenjalo, a ako treba i okrenulo naglavačke.

 

Projekt Monovid – 19 rezultat je suradnje web portala Drame.hr, SPID-a (Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela) i časopisa Kazalište.

 

PROLJEĆE NAŠE ZLOVOLJE

Proljeće naše zlovolje narativna je linija koja svojim monolozima plete mrežu zabave i zaborava. Dok se smišljaju duhovite doskočice koje podižu moral, iščekuju ruke koje će ga nagraditi pljeskom, dok se o brizi za drugog govori pod svjetlima reflektora i blicevima fotoaparata, negdje tamo u mraku i samoći nestaju životi, zauvijek blijede neki međuljudski odnosi. Iz udobnosti svojih prijestolja, živote malih ljudi kroje oni kojima svi ti molećivi zahtjevi i zamorni problemi remete planove o mudrom i progresivnom iskorištavanju suludog vremena u kojem smo se našli.

U ovoj narativnoj liniji očekuju vas monolozi Ivane Vuković, Tomislava Zajeca, Ivana Penovića, Rone Žulj, Katje Grcić, Mirne Rustemović i Dine Pešuta.

 

EUROPA GLEDA SERIJU I RAZMIŠLJA O….

Narativna linija Europa gleda seriju i razmišlja o… kroz sve monologe provlači lik Europe utjelovljene u bucmastoj ženi bijele puti koja svoje stanovnike ne vidi dalje od rubova njihove kože, ne pokušava prodrijeti u njihove misli i želje koje nadilaze beskrajno dokoličarenje. Europa samo usputno prolazi pokraj svojih ljudi, uvijek tek periferno čuvši njihove uznemirene sudbine, strahove od bolesti, starosti, samoće i odbačenosti.  Ne želi se uznemiravati, ne želi čuti zabrinutost i upozorenje stručnjaka pa gasi televizore, utišava zvukove i zatvara vrata kako bi se mogla predati užitcima tijela kojima prekriva vlastite egzistencijalne strahove.

U ovoj narativnoj liniji možete pogledati monologe Nine Mitrović, Gorana Ferčeca, Luke Vlašića, Jasne Jasne Žmak, Dine Vukelić, Ivane Sajko i Dine Pešuta.

 

TZV. NJEŽNIJI SPOL

Tzv. nježniji spol donosi priče ženskih likova koji iz raznih vizura progovaraju o različitim temama koje se na kraju uvijek susretnu u osobnom preispitivanju pozicije žena u svijetu muškaraca. Okvir ove narativne linije predavanje je znanstvenice Buge Brlić koja iznosi svoju tezu o boljitku ženinog položaja čiju će prekretnicu označiti sam Covid-19. Kroz sudbine žena koju Balkanski mentalitet stalno stavlja u poziciju drugosti dobiva se pregled svega onoga što će, prema teoriji Brlić, nakon ove krize zauvijek iščeznuti. Za žene dolazi vrijeme potpunog ostvarenja kojeg ćemo vidjeti čim utihnu preglasne note balkanskog patrijarhata i napokon do kraja čujemo ženski glas.

U ovoj narativnoj liniji možete pratiti monologe Dubravka Mihanović, Espija Tomičića, Olje Lozice, Beatrice Kurbel, Vedrane Klepice, Tene Štivičić i Dine Pešuta.

Jelena Kovačić

 

MONOVID – 19

IVANA VUKOVIĆ: Bocceliju nema tko da plješće
TOMISLAV ZAJEC: David. Preko stakla.
IVAN PENOVIĆ: Bit ću televizor
RONA ŽULJ: Melanija neće dati ruku
KATJA GRCIĆ: Proljeće naše zlovolje
MIRNA RUSTEMOVIĆ: Otvoreni pozivi
NINA MITROVIĆ: Više neću hodati sam
GORAN FERČEC: Govoriti o tijelu kao o nečemu dobrom
LUKA VLAŠIĆ: Monolog o koroni dakle
DINA VUKELIĆ: Muke svete Sanje u karanteni
JASNA JASNA ŽMAK : bruno, petak 11.7.2020., marseille
IVANA SAJKO: U sobi nešto široj od kože
DUBRAVKO MIHANOVIĆ: Tri Marije
ESPI TOMIČIĆ: Stavi vodu za kavu
OLJA LOZICA: Ankina priča
BEATRICA KURBEL: Njegove lekcije o sigurnosti
VEDRANA KLEPICA: Posljednje obraćanje usamljene gitare glazbenika i poduzetnika Miroslava Škore iz turbulentne godine predizborne izolacije
TENA ŠTIVIČIĆ: Nježniji spol
DINO PEŠUT: Nebo nad Zagrebom

Glume:
KATARINA BISTROVIĆ-DARVAŠ, URŠA RAUKAR, ADRIAN PEZDIRC, UGO KORANI, DAMIR ŠABAN, DADO ĆOSIĆ, NATAŠA DORČIĆ, DORA POLIĆ VITEZ, DORIS ŠARIĆ KUKULJICA, MIA MELCHER, ZORAN ČUBRILO, TINA ORLANDINI, VEDRAN ŽIVOLIĆ, FRANO MAŠKOVIĆ, MILICA MANOJLOVIĆ, MATEO VIDEK, IVAN PAŠALIĆ, PETRA SVRTAN, HRVOJKA BEGOVIĆ, DANIJEL LJUBOJA