Cjepivo protiv Covida daj nam danas i oslobodi nas AstraZenece

0

Autor: Aleksandar Olujić

Zamislite ovu situaciju:

Sanjate da se nalazite u nekakvoj prostoriji koju prepoznajete kao čekaonicu u ambulanti. Nigdje nikog osim vas. Odjednom se vrata ordinacije otvaraju i na njima se pojavljuje privlačan lik u bijeloj kuti (recimo doktorice ili doktora – već prema vlastitim sklonostima), prstom vas poziva unutra i dok prolazite pored nje/njega shvaćate da ona/on ispod te bijele kute koju jedva drži par gumbi ne nosi ništa od odjeće. Osmjehuje vam se zavodljivo, igrajući se jednom rukom s gumbom na kuti dok drugom poseže prema maloj šprici na stolu. Kutom oka primjećujete na stolu bočicu na kojoj piše: AstraZeneca.

Spada li ovaj san u erotske snove ili u noćne more?

Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji. U uvjetima kada se na prste jedne ruke (da budem slikovit) broje doze cjepiva protiv Covida-19 koje dobivamo, veliki broj ljudi odbija cijepiti se Astra Zenecom. Problem (navodni) s cjepivom ovog proizvođača, zbog čega su brojne zemlje privremeno obustavile cijepljenje njime, udarna je svjetska vijest i ne treba čuditi što su brojni hrvatski građani izgubili povjerenje u sigurnost istog. Razlog za zabrinutost leži u informacijama o stvaranju krvnih ugrušaka koje se dovode u vremensku povezanost s cijepljenjem tim cjepivom.

Jedna od zemalja koja je privremeno obustavila cijepljenje AstraZenecom je i Njemačka (nama tako često uzor) gdje je, nakon sedam slučajeva cerebralne venske tromboze (CVT) što se dovode u vremensku vezu s cijepljenjem, savezna agencija za cjepiva i biomedicinu Paul-Ehrlich-Institut (PEI) u ponedjeljak preporučila taj korak. Prema informacijama iz PEI u svim slučajevima je bila riječ o vrlo rijetkom obliku CVT-a koji je povezan s trombocitopenijom. Cijepljenje je iz opreza privremeno obustavljeno, a kako javlja ZDF, PEI savjetuje svima koji su se cijepili AstraZenecom da se ukoliko dulje od četiri dana nakon cijepljenja imaju tegobe poput jake i dugotrajne glavobolje ili točkasto krvarenje u koži odmah jave liječniku. PEI na svojim stranicama navodi da je do 11. ožujka prijavljeno 11 različitih tromboembolijskih slučajeva od kojih su četiri sa smrtnim ishodom.

Inače, u Njemačkoj je do 26. veljače AstraZenecom cijepljeno 363.645 osoba a prijavljeno je 69 slučajeva teških nuspojava što je 0,02 posto od svih cijepljenja ovim cjepivom. Nijemci su u istom razdoblju cijepili 5.378.703 osobe s Pfizerom nakon kojeg je prijavljeno 1705 (odnosno 0,03 posto) težih oblika nuspojava, kao i 168.189 osoba Modernom gdje je prijavljeno 107 (0,06 posto) težih nuspojava.

Valja reći kako ugledni njemački stručnjaci, poput prof. Leifa-Erika Sandera, voditelja Istraživačkog tima infektivne imunologije i  istraživanja cjepiva Sveučilišne bolnice Charité iz Berlina ili prof. Ulricha Sachsa iz Sveučilišne klinike Gießen i Marburg, drže kako nije vjerojatno da su ovi slučajevi CVT-a izazvani cjepivom. Javnost umiruje i prof. Andrew J. Pollard iz Oxford Vaccine Group koji je u ponedjeljak izjavio kako njihovo cjepivo u Velikoj Britaniji, koja je i najveći korisnik istog, nije dovelo do porasta broja slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka, a ni europska agencija za lijekove EMA ne vidi razlog za zabrinutost. Emer Cooke, izvršna direktorica EMA-e, naglašava kako broj slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka kao cijepljenih ne odskače od onoga u općoj populaciji, ali je isto tako rekla da će EMA proučiti svaki slučaj i u četvrtak izvijestiti o rezultatima.

Cjepivo AstraZenece od samog početka njegove primjene izaziva kontroverze. Neke su zemlje, Njemačka i Francuska između ostalih, u početku zabranile cijepljenje starijih od 65 godina njime jer nisu postojale cjelovite studije o utjecaju ovog cjepiva na stariju populaciju. No, poslije javne objave detaljne studije provedene u Engleskoj i ove su zemlje dozvolile cijepljenje za starije od 65 godina. Nadalje, AstraZenecino cjepivo ima deklariranu djelotvornost zaštite od 70 posto dok Pfizer i Moderna štite s 95 i 94,5 postotnom sigurnošću, pa su zato berlinski policajci, recimo, prošlog mjeseca negodovali što ih cijepe „drugorazrednim cjepivom“.

U prilog AstraZeneci idu dva bitna faktora: ovo se cjepivo može do 6 mjeseci čuvati na temperaturi  2-8 °C, za razliku od Pfizerovog koje se u istom periodu mora čuvati na -60 do -90 °C a samo 120 sati na temperaturi 2-8 °C. Drugi je bitan faktor cijena, EU zemlje AstraZeneca bi trebala koštati 1,78 € po dozi dok nas Pfizer/BioNTech stoji 12 €, Moderna čak 14,70 € a Johnson&Johnson bi trebao koštati 6,95 € po dozi. No, niska cijena predstavlja također razlog za sumnju u kvalitetu cjepiva. Mnogi se pitaju kako je moguće da je ono u usporedbi s drugima bagatela. Nije nikakva tajna da AstraZeneca surađuje sa Serum Institute of India gdje se proizvodi cjepivo za potrebe Indije i globalnog tržišta te su se mogle čuti glasine kako cjepivo koje se koristi u EU zapravo dolazi iz Indije. Prema onome što se zna to još nije slučaj i cjepivo koje je kod nas trenutno u upotrebi je proizvedeno u Europi, ali je vrlo lako moguće da se ubrzo počne uvoziti iz Indije. Serum Institute of India bi ove godine trebao proizvesti 1 milijardu doza ovog cjepiva.

Hrvatska spada među one zemlje koje nisu obustavili cijepljenje AstraZenecom. Naši nas čelnici uvjeravaju da je s ovim cjepivom sve u redu no usprkos tome mnogi građani ovih dana imaju grč u želudcu.

S jedne strane potpuno je izvjesno kako lagano klizimo u treći val zaraze u kojem nam prijete novi sojevi koronavirusa, a danas je valjda svakome jasno kako je zaraza Covidom-19 vrlo opaka i ozbiljna bolest često s dugoročnim posljedicama. Usto imamo ozbiljan problem s nabavom cjepiva za što je velika krivnja na Europskoj komisiji koja je jako loše odradila svoj dio posla, a da situacija bude gora očito je kako ni raspodjela cjepiva među EU članicama nije pravedna i Hrvatska u svemu izvlači kraći kraj, a ne smijemo zaboraviti niti odgovorne u Hrvatskoj koji snose odgovornost jer nisu razmišljali i na vrijeme pripremili rezervni plan nabavke cjepiva. Prema tome, gledano iz ovog kuta odbijanje cijepiti se nije odluka za koju bi trebalo imati razumijevanja.

S druge strane moramo si postaviti pitanje, je li AstraZenecino cjepivo zaista sigurno? Jer ako je zašto su onda sve zemlje na zapadu našeg kontinenta odlučile privremeno zaustaviti cijepljenje njime? Među inima se nalazi i Švedska usprkos financijskim interesima. Naime, dio ove multinacionalne kompanije je u švedskom vlasništvu, AstraZeneca nastala je 1999. spajanjem švedske kompanije Astra AB s britanskom Zeneca Group. Nesigurnost je kod nas sigurno dodatno pojačala jučerašnja informacija kako je u Križevačko-koprivničkoj županiji obustavljeno cijepljenje AstraZenecom. Kasnije je tijekom dana došla obavijest da se cijepljenje u ovoj županiji ipak nastavlja, ali malo tko vjeruje da to nije napravljeno pod pritiskom odozgo.

Vratimo se na kraju na onaj izmišljeni san s početka i još jednom postavimo sami sebi isto pitanje:

Spada li taj san u erotske snove ili u noćne more?

 

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here