9. svibanj

0

Autor: Aleksandar Olujić

Na današnji dan obilježavaju se dva značajna povijesna događaja, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe.

U svibnju 1945. kapitulacijom Njemačke je u Europi okončan najstrašniji rat koji je ikada svijet vidio. Njemačka je još početkom te godine očajničkim naporima kroz operacije „Wacht am Rhein“ (poznatoj kao Bitka u Ardenima), “Nordwind” i “Bodenplatte” pokušala zaustaviti neminovno ali pretrpjela je poraz i našla se u bezizlaznom položaju. Savezničke snage su nezaustavljivo napredovale a kada se 1. travnja 1945. u „Ruhrskom kotlu“ predao Feldmarschall Walter Model sa 320 000 vojnika svakome je postalo jasno da je konačan poraz Njemačke pitanje dana.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron na obilježavanju Dana pobjede; foto: screenshot

Gradovi su padali jedan za drugim i 25. travnja 30 km južno od grada Torgau na Elbi susrele su se američke i ruske postrojbe presjekavši tako Njemačku na dva dijela. Adolf Hitler je 30. travnja izvršio samoubojstvo, skupa sa svojom dugogodišnjom partnericom Evom Braun koju je vjenčao u svom bunkeru dan ranije, imenovavši u svojoj oporuci Josepha Goebbelsa kancelarom, da bi ovaj samo dan kasnije, 1. svibnja, zajedno sa svojom ženom Magdom također izvršio samoubistvo. Njih dvoje su u smrt poveli i vlastitu djecu ubrizgavši im otrov prije nego su presudili sebi.

Samo par dana nakon toga, 4. svibnja, Hans-Georg von Friedeburg glavnokomandujući Ratne mornarice potpisao je kapitulaciju svih njemačkih snaga koje su se na sjeveru borile protiv Britanaca no glavni zapovjednik Supreme Headquarters Allied Expeditionary Force, Dwight D. Eisenhower, nije želio prihvatiti djelomičnu kapitulaciju. Bezuvjetnu kapitulaciju koju je ratificirao Vrhovno zapovjedništvo njemačke vojske potpisao je 7. svibnja Generaloberst Alfred Jodl, što je provedeno 8. svibnja u glavnom stožeru sovjetske vojske u Berlinu. Potpisivanje je potrajalo do duboko u noć pa je Moskva obaviještena tek sutradan tako da se u SSSR-u kao datum bezuvjetne kapitulacije Njemačke vodio 9. svibnja i taj dan proglašen je Danom pobjede.

Na isti dan nekoliko godina poslije, 9. svibnja 1950., francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman je okupljenim novinarima u Quai d’Orsay predstavio deklaraciju u kojoj francuska Vlada predlaže da cjelokupnu francusko-njemačku proizvodnju ugljena i čelika stavi pod nadzor zajedničkog visokog upravnog tijela unutar jedne organizacije kojoj će se moći pridružiti i ostale europske zemlje.

9. 5. 1950. Robert Schuman predstavlja deklaraciju

Glavne zadaće zajedničkog upravnog tijela bile su modernizacija proizvodnje uz poboljšanje kvalitete, isti uvjeti za sve učesnike isporuke robe na francuskom i njemačkom tržištu (kao i na tržištu drugih pridruženih zemalja), razvoj zajedničkog izvoza u treće zemlje te poboljšanje životnih uvjeta radništva.

Ovaj dokument, koji će postati poznat kao “Schumanova deklaracija”, je bio temelj za osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik koja je osnovana Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. godine. Osim Francuske i Njemačke zajednici su odmah pristupile Belgija, Italija, Nizozemska i Luksemburg, dok je V. Britanija (iako pozvana) tada odbila pristupiti članstvu. Pariški ugovor potpisan je na rok od 50 godina i istekao je 23. srpnja 2002. godine ali poslije isteka nije produljivan jer je njegova regulativa postala dio svih kasnijih ugovora današnje EU.

Mudrost i dalekovidnost vlada dvije zemlje, Francuske i Njemačke, koje su toliko iskrvarile u međusobnim ratovima, stvorilo je preduvjete za osnivanje današnje EU, a dan kada je francuski ministar predstavio svoju deklaraciju proglašen je Danom Europe.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here