U četvrtak 22. prosinca 2022. s početkom u 19 sati održat će se otvorenje izložbe “Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja” na novoobnovljenom prvom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Centralna zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 19, nakon zatvaranja svih muzeja u Hrvatskoj 19. ožujka 2020. godine, s ciljem provođenja mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa i potresa koji je pogodio Zagreb u nedjelju, 22. ožujka 2020. godine. prvi puta otvara svoja vrata svim zaljubljenicima u arheologiju i povijest, našim stalnim ali i novim posjetiteljima. Obnova Arheološkog muzeja u Zagrebu odvija se od 2020. godine s ciljem što skorijeg otvorenja i ponude izložbenog sadržaja posjetiteljima.
Prva izložba „Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja“ koju će posjetitelji moći razgledati u Arheološkom muzeju u Zagrebu na Zrinjevcu smještena je u sedam izložbenih prostorija novoobnovljenog prvog kata Muzeja koje kronološki prate faze lokaliteta prikazuje uz cjelokupnu kompleksnu stratigrafiju lokaliteta prvi put na jednome sve najznačajnije nalaze kamene plastike, nakita, keramike te rijedak nalaz koštanog relikvijara ovog izuzetno važnog nalazišta.
Izložba “Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja” predstavlja rezultate arheoloških istraživanja koja se na lokalitetu Lobor – Majka Božja Gorska, pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipca provode od 1998. godine.
Lobor se nalazi u Hrvatskom zagorju, pedesetak kilometara sjeverno od Zagreba. Riječ je o višeslojnom nalazištu smještenom na dominantnom uzvišenju koje kontrolira staru prometnicu Poetovio-Siscia (Ptuj – Sisak). Uz sporadične nalaze iz razdoblja brončanog i željeznog doba, na gradini su otkriveni i ostaci rimskodobnog svetišta posvećenog božici Dijani. U ranokršćansko je vrijeme tamo sagrađena crkva s oktogonalnom krstionicom (5.-6. st.), a u razdoblju predromanike trobrodna bazilika s predvorjem i zvonikom, a uz nju jednobrodna drvena crkva s četvrtastom apsidom (9. st.). Potom je izgrađena kasnoromanička jednobrodna crkva s polukružnom apsidom (12./13. st.) i konačno, danas postojeća gotička (14./15. st.), kasnije barokizirana crkva (18. st.).
Rezultati dugogodišnjih arheoloških istraživanja ostvareni su suradnjom i predanim radom brojnih stručnjaka različitih profesija koji su u raznim fazama sudjelovali u projektu. Prikupljeno je mnoštvo pokretne arheološke građe, dok su na samome lokalitetu sačuvani te konzervirani ostaci arhitekture. Na izložbi se putem tekstova, foto panoa, multimedijskih sadržaja, rekonstrukcija dijelova nekih faza crkvene arhitekture te odabranih nalaza kamenih spomenika, nošnje, nakita i keramike, žele dočarati razni aspekti života i običaji populacija koje su na gradini oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru živjele, hodočastile, te konačno, odabrale ga za posljednje počivalište.
Stalni postavi Pretpovijesne, Egipatske, Antičke, Srednjovjekovne i Numizmatičke zbirke još uvijek nisu dostupni javnosti.
Radno vrijeme Arheološkog muzeja u Zagrebu za izložbu Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja, zbog radova u preostalom djelu zgrade, je skraćeno.
IZLOŽBU ĆE BITI MOGUĆE POSJETITI OD 12 DO 16 SATI, RADNIM DANIMA OD UTORKA DO PETKA.
ULAZ JE BESPLATAN
Impresum izložbe
Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centar za ranosrednjovjekovna istraživanja Zagreb – Lobor
Autori izložbe: Krešimir Filipec (FFZG), Maja Bunčić (AMZ)
