Novo u Klovićevim dvorima

Izložbe:

Zbirka biskupa Đure Kokše – pečat vjere, trag umjetnosti

od 8. prosinca 2022. do 12. ožujka 2023.

Ivo Dulčić Sveti Juraj

Mons. dr. sc. Đuro Kokša bio je katolički svećenik, teolog i spisatelj, zagrebački pomoćni biskup, dugogodišnji rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, erudit, poliglot, štovatelj umjetnosti i kulture. Rođen je 17. svibnja 1922. u Molvama, gdje je završio osnovu školu. Gimnaziju je završio u Zagrebu, gdje je započeo i filozofsko-teološki studij, koji je dovršio u Rimu. Za svećenika je zaređen 1947. u Rimu, gdje je stekao i magisterij iz crkvene povijesti i crkvenog prava te doktorat iz teologije. Od 1959. do 1980. bio je rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, a 1978. imenovan je zagrebačkim pomoćnim biskupom. Godine 1983. imenovan je kanonikom Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga. Osim kao svećenik, istaknuo se i kao veliki intelektualac te ljubitelj umjetnosti i kulture: objavio je nekoliko knjiga i pjesničkih antologija, a bavio se i književnim radom i prevođenjem. Za života je sakupio bogatu zbirku umjetničkih slika i skulptura. Preminuo je 26. studenog 1998.

„Posebnu je pažnju posvećivao slikarstvu. Nastojao je da vodeći hrvatski umjetnici ostave svoja djela Zavodu te da djela hrvatskih majstora, posebice podravskih naivaca, uđu u vatikanske muzeje. U crkvi sv. Jeronima poduzeo je restauratorske zahvate na Gagliardievim freskama. Cijeli život skupljao je umjetnička djela različitih slikara, sedamstotinjak djela, većinom sakralne tematike, razvrstana u četiri osnovne cjeline: zbirka starih majstora, u kojoj je zastupljena većina talijanskih slikarskih škola XVI. – XVII. st., dio nizozemskih i engleskih; zbirka stranih autora XIX. i XX. st., talijanskih futurista te vrhunska djela mađarskih autora; zbirka hrvatskih slikara i kipara XX. st. (E. Vidović, J. Kljaković, V. Becić, M. Rački, Z. Šulentić, I. Dulčić, O. Gliha, Z. Prica, C. Medović, T. Krizman, A. Augustinčić, V. Radauš, B. Ružić, I. Meštrović) te hrvatskih naivaca (I. Generalić, I. Rabuzin, M. Virius, I. Večenaj, M. Kovačić, I. Lacković Croata, M. Skurjeni). Njezini dijelovi izlagani su 1983. i 1989. u Zagrebu, 1989. i u Osijeku te 1996. u Ozlju i Požegi, a danas je u posjedu Zagrebačke nadbiskupije. Knjižnica mu se čuva u Metropolitanskoj knjižnici, a rukopisna ostavština, uključujući dnevničke bilješke 1942. – 1950., u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu. Osim toga, potaknuo je arheološka istraživanja na srednjovjekovnoj benediktinskoj opatiji Rudini kraj Požege. Godine 1987. osnovao je Fond sv. Izidora za pomoć katoličkim župama i održavanje crkvenih spomenika. Uz ostalo, bio je član Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« (Zmaj od Krbuljina).“

Vladimir Lončarević, Glas Koncila (2017.)

 

Svijet robota / World of Robots

do 15. prosinca 2022.

Na izložbi se može vidjeti, najnoviji razvoj humanoidnih robota, skupocjene – probne – robotske igračke, transformatori, nogometna lopta na daljinski, robot za utovar, crtanje robotskih ruku, 3D printeri, originalne filmske relikvije kao što su Iron Man, R2D2,  Terminator, C3PO i mnogi drugi koncepti robota, životinje roboti i izvanredne inovacije vezane uz digitalnu kulturu, pa čak i koncept robota koji hoda Marsom. Na vremenskom zidu pokazujemo kako su roboti evoluirali i također možemo vidjeti što robota čini boljim od čovjeka.

 

Likovne radionice u Artioinci:

1. Radionice za djecu od 7 do 15 godina

Subotom od 11:00 do 12:30 sati
Cijena po osobi: 40 kuna/5,31 euro

2. Radionice za vrtiće

Prema dogovoru s pedagoškim djelatnicima
Besplatne radionice

3. Radionice za škole

Prema dogovoru s profesorima likovne umjetnosti
Cijena: 10 kuna/1,33 euro

4. Osobe s posebnim potrebama

Utorkom ili prema dogovoru s voditeljima i stručnim osobljem
Besplatne radionice

5. Radionice za odrasle

Srijedom od 18:00 do 20:00 sati
Cijena po osobi za jedan mjesec: 150 kuna/19,93 euro

 

5. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti u Galeriji Klovićevi dvori

od 10. do 12. studenoga 2022.

U tri radna dana okupit će 92 sudionika sa 75 izlaganja, podijeljenih u dvije tematske skupine (Obnove nakon potresa, Novi doprinosi i otkrića, studije i istraživanja) i tri panela. Završna rasprava, posvećena problematici obnove nakon potresa, donijet će zaključke relevantne za procese obnove koji su u tijeku. Kongres se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Središnja tema 5. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti povezana je, dakle, s obnovama nakon potresa, ne samo recentnih – zagrebačkoga i petrinjskoga – nego i onih koji su kroz povijest mijenjali lica mnogih gradova i naselja. Nakon dvogodišnje odgode zbog pandemije i posljedica potresa, ovaj će kongres – u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti i Galerije Klovićevi dvori – pokušati odgovoriti na mnoga pitanja koja su velika razaranja dovela u središte pozornosti naše discipline. Naime, razorni potresi koji su pogodili Zagreb i Banovinu tijekom 2020. postavili su pred povjesničare umjetnosti i arhitekte zahtjevne zadaće obnove vrijedne graditeljske i umjetničke baštine. Kad je riječ o gradovima i naseljima, ključno je pitanje u kojoj mjeri obnoviti staro, a u kojoj unijeti novo, kako bi urbane cjeline bile funkcionalnije i primjerenije suvremenom dobu i budućnosti. Kad je riječ o arhitekturi, izvorna obilježja često dovodi u pitanje konstrukcijska sanacija, odnosno privođenje građevina zaštiti od očekivanoga najjačeg stupnja mogućeg potresa. Obnova spomenika arhitekture ujedno je izazov ne samo za njihovu konzervaciju nego i restauraciju najkvalitetnije, a ne zatečene faze gradnje. Ukratko, obnova Zagreba i Banovine nakon potresa uz konzervatorska je pitanja otvorila ponovno preispitivanje teorijskih postavki zaštite graditeljske baštine. Odgovore na navedena pitanja ponudit će i istraživanja starijih primjera, i to ne samo sanacija urbanih cjelina i arhitekture nakon potresa nego i poslije drugih katastrofa.

Program: https://www.ipu.hr/content/inf…

 

ADVENT NA PLATOU GRADEC!

od 26. studenog do 31. prosinca 2022.

Zamislite čaroban prostor u kojem putujete kroz prekrasno ukrašene borove, a iza svakog od njih čeka vas jedan posebno uređen kutak – na vama je da otkrijete o čemu se radi. Psst, Gradec je s izdvojenim photo pointovima i odlična lokacija za fotografiranje s pogledom na grad!