Foto: izvor AMZ

U utorak 15. lipnja otvara se izložba 50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji u Galeriji AMZ. Posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu do 2. srpnja 2021. godine.

Izložba prikazuje same početke istraživanja u Saloni 1970-tih godina, a zatim one u Istri 1980-tih, te predstavlja tekuće istraživačke projekte u Istri, Dalmaciji, na Kvarneru i u rijeci Kupi. Kroz izložbu, posjetitelji će moći otkriti vile bogatih rimskih veleposjednika, obalne crkve, otočne samostane kao i brodove koji su jedrili među tim lokalitetima. Raznovrsna i plodna suradnja arheologa naših dviju zemalja traje već 50 godina i doprinosi obogaćivanju naših znanstvenih spoznaja i usavršavanju naše struke. Zajednička istraživanja se provode u domeni spomeničke baštine, sedimentologije i okolišne arheologije, kao i podmorske arheologije i pomorske baštine, te se konstantno razvijaju zahvaljujući toj suradnji.

„Izložba prikazuje tek manji dio rezultata postignutih u sklopu arheološke suradnje naših dviju zemalja. Kao što svatko može pretpostaviti, 50 godina plodnih znanstvenih i akademskih veza između Hrvatske i Francuske teško može biti u potpunosti pretočeno kroz samo jednu izložbu. Pa ipak, pokušali smo putem ove izložbe i pratećeg kataloga predstaviti glavna postignuća arheoloških istraživanja proizašla iz zajedničkog rada ekipa iz jedne i druge države. Svjesno smo odlučili jezgrovito spomenuti ranije radove, već poznate i nerijetko opširno obrađene u stručnoj literaturi, kako bi se usredotočili na novija i tekuća istraživanja. Možemo podsjetiti na pionirske misije u Saloni sedamdesetih godina, pod pokroviteljstvom Francuske škole u Rimu i Arheološkog muzeja u Splitu, u kojima su sudjelovale i prigodom kojih su se obrazovale nove generacije istraživača, postavivši tako temelje trenutnih istraživačkih programa, usmjerenih na istraživanje kasne antike, a posebice ranokršćanske arhitekture. Od devedesetih godina, istraživanja episkopalnog kompleksa u Poreču, pod vodstvom istarskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ako i istraživanja samostana Svete Marije u Balama kod Rovinja, pod vodstvom Sveučilišta u Zagrebu i Nanterreu, također su otvorila put tekućim istraživanjima crkvenih i samostanskih kompleksa kvarnerskog arhipelaga. Istraživanja koja danas na Kvarneru provode CNRS i Sveučilište Bourgogne Franche-Comté (UMR Chrono-environnement i ARTEHIS) pristupaju proučavanju spomenika i arhitektonskih kompleksa na vrlo slojevit način. Ta istraživačka misija „Kvarner“ je ujedno bila i preteča programa Nacionalne istraživačke agencije pod nazivom „Monacorale“ koji se bavi cijelom hrvatskom obalom.

Opet u Istri, ekipe Sveučilišta u Bordeauxu i Muzeja Poreštine ne samo da su još osamdesetih godina počele istraživati arhitekturu rimskih vila, poput one u Loronu, nego su i značajno doprinijele širenju spoznaja o antičkom gospodarstvu, proizvodnji i eksploataciji prirodnih resursa. Istraživački program koje je iz toga proistekao, danas pod vodstvom Muzeja Poreštine i Centra Camille Jullian (CCJ, Sveučilište Aix-Marseille, CNRS), nastavlja tim tragom istražujući iznimno bogati građevinski kompleks u Loronu, no i širi područje djelovanja na Dalmaciju kroz istraživački projekt vile u Bunjama na otoku Braču, u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu i Sveučilištem Gustave Eiffel u Parizu.

Pomorski, katkad i otočni karakter je jedan od zajedničkih nazivnika svih naših istraživačkih programa, bilo da je riječ o proučavanju arhitekture, vjerskih aspekata, gospodarstva, razmjene, ili prirodnih resursa i okoliša. Ako se ta veza može simbolički opisati kroz jedan „predmet“, onda bi to svakako bio brod! A to je upravo predmet interesa istraživačkog programa ADRIBOATS. Ta je suradnja započela u sklopu istraživanja brodoloma iz uvale Caska na otoku Pagu, pod vodstvom Centra Camille Jullian i Sveučilišta u Zadru, da bi se nastavila kroz bogatu suradnju s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Arheološkim muzejom Istre, Muzejom Poreštine i Gradskim muzejom u Karlovcu. Znanstveni su rezultati tih zajedničkih istraživanja doslovno nemjerljivi, bilo da je riječ o novim spoznajama o brodograđevnim tehnikama, i to od protohistorije sve do kasne antike, bilo o uvjetima jadranske plovidbe, prirodnim resursima nužnima za brodogradnju, brodskim teretima ili pak o lučkim postrojenjima. Osim značajnih znanstvenih spoznaja omogućenih tom plodnom francusko-hrvatskom ili hrvatsko-francuskom arheološkom suradnjom, treba li uopće naglasiti u kojoj su mjeri ti istraživački programi omogućili (i još omogućuju) prihvat i daljnje obrazovanje brojnih studenata, umrežavanje istraživača, ali i stvaranje vrlo bliskih prijateljstava.

Ne smijemo smetnuti s uma da se istraživanja u Hrvatskoj provode zahvaljujući francuskim i hrvatskim znanstvenim i kulturnim institucijama, ali i zahvaljujući ključnoj, možemo reći i presudnoj ulozi koju u tome ima Francuska škola u Rimu i Savjetodavno povjerenstvo za arheološka istraživanja u inozemstvu francuskog Ministarstva europskih i vanjskih poslova, kao i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.” (Morana Čaušević–Bully, Uvodna riječ iz kataloga izložbe)

Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut Français

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here