U četvrtak 28. svibnja navršava se 75. obljetnica osnutka Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, najstarije znanstvenoistraživačke jedinice HAZU izvan Zagreba čija je glavna zadaća proučavanje povijesnih, ekonomskih, etnoloških, etnomuzikoloških, etničkih, crkvenih, pravnih, filoloških i drugih pitanja u prvome redu vezanih uz prostor zapadne Hrvatske – Istru, Rijeku i ostalo kvarnersko područje s otocima te Gorski kotar.
Početak rada Jadranskoga instituta u Sušaku ujedno je značio i početak razvoja hrvatske historiografije o sjevernojadranskome hrvatskom prostoru te institutskoga znanstvenoistraživačkog rada u području humanističkih i društvenih znanosti na tome području, koji kroz djelatnost Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli kontinuirano traje i danas.
Institut je 1948. ušao u sastav Akademije. Idućih desetljeća nekoliko je puta zbog reorganizacije mijenjao naziv, ali temeljna je znanstvena usmjerenost u načelu ostala ista. Do 1952. je Radni centar Akademijina Jadranskoga instituta u Zagrebu, kada širenjem rada i aktivnosti postaje njegova Druga organizacijska jedinica. Nakon osamostaljivanja obaju instituta u Akademiji 1960., riječki dobiva naziv Sjeverojadranski institut za etničke odnose, historiju i ekonomiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te djeluje u okviru triju odjela: za povijest, ekonomiju te etnologiju i muzikologiju. Godine 1974. postaje Centar za znanstveni rad, a 1978. ulazi u sastav Akademijina Istraživačkoga centra pod nazivom Zavod za povijesne i društvene znanosti, pod kojim djeluje i danas. Od 1966. do 1968. u okviru instituta bio je i Centar za historiju radničkoga pokreta i NOR-a Istre, Hrvatskog primorja i Gorskoga kotara.
Šireći svoju znanstvenoistraživačku djelatnost na cijelo područje sjevernoga Jadrana, Zavod je 1969. godine osnovao Radnu, danas Područnu jedinicu u Puli, koja od tada djeluje kontinuirano, sada već 51 godinu, s primarnom usmjerenošću na historiografska i etnološka istraživanja Istre.
Rad se instituta najprije provodio pod voditeljstvom predsjednika Savjeta instituta, a zatim voditeljā, redom znamenitih znanstvenika – akademikā Milana Marjanovića, Ive Krbeka, Vladislava Brajkovića, Mije Mirkovića, Ferde Čulinovića, Dragovana Šepića, Milana Moguša i Petra Strčića te sadašnjega voditelja, člana suradnika HAZU prof. emeritusa Miroslava Bertoše. Direktori i upravitelji bili su dr. sc. Radojica Fran Barbalić, dr. sc. Uliks Stanger, dr. sc. Danilo Klen, dr. sc. Vjekoslav Bratulić, dr. sc. Marko Legović, mr. sc. Darinko Munić, prof. emeritus Miroslav Bertoša te sadašnja upraviteljica dr. sc. Sanja Holjevac.
Glavnu znanstvenoistraživačku usmjerenost Zavoda potvrđuje i rad na više znanstvenih projekata koji su se provodili u njemu, među kojima su najvažniji Prilozi za povijest Istre, Kvarnera i Gorskoga kotara (1991. – 1996.), voditelja mr. sc. Darinka Munića, te Prilozi za povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar) (2002. – 2006.) i Povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika) (2007. – 2011.), voditelja akademika Petra Strčića.
U izdavačkoj djelatnosti Zavoda ističe se znanstveni časopis Problemi sjevernog Jadrana, kojemu je prvi broj objavljen 1963. pod uredništvom akademika Mije Mirkovića (Mate Balote) te Josipa Roglića i Vladislava Brajkovića, a urednici su potom bili i akademici Dragovan Šepić i Milan Moguš te dr. sc. Vjekoslav Bratulić. Od 2003. glavni je urednik prof. emeritus Miroslav Bertoša, član suradnik HAZU. Dosad je objavljeno 17 svezaka toga časopisa.
Zavod je organizator i suorganizator brojnih znanstvenih skupova, predstavljanja knjiga i časopisa, izložaba te drugih manifestacija u području znanosti i kulture. Od 2002. kontinuirano svake godine u suradnji s Udrugom „Dr. Franjo Rački“ Fužine organizira znanstveno-stručni skup Dani dr. Franje Račkoga.
I u novije doba svojega postojanja Zavod surađuje s nizom srodnih institucija i udruga u zemlji (npr. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, državni arhivi u Rijeci i Pazinu, znanstvenoistraživačke jedinice HAZU, Povijesno društvo Rijeka, Udruga „Dr. Franjo Rački“ Fužine) i inozemstvu (npr. Univerza na Primorskem – Znanstvenoraziskovalno središče u Kopru, Zgodovinski inštitut Milka Kosa Znanstvenoraziskovalnega centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti).
