Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije su na glavnom zagrebačkom trgu razvili veliku kartu Hrvatske iz koje se moglo vidjeti da Vlada RH priprema koncesije za masovno istraživanje i eksploataciju nafte i plina u većini kontinentalne Hrvatske. Također su po Trgu postavili 40 bušotina koje su simbilizirale samo neke od lokacija gradova, rijeka i planina za koje će, prema planu Vlade, uskoro biti potpisani ugovori za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Naime, Vlada RH planira dati većinu kopnenog teritorija RH u koncesiju naftnim i plinskim tvrtkama te do 2040. godine povećati nacionalnu proizvodnju nafte i plina. Radi se o 16 novih istražnih polja za naftu i plin koja se protežu sve od Vukovarsko-srijemske preko Zagrebačke i Ličko-senjske do Splitsko-dalmatinske županije. Pod koncesijama su i čitavo Zagorje, Međimurje i Banija te područja krških rijeka Karlovca i Gorskog kotara i Like. Unutar tih prostora nalaze se mnoga područja bogata vodom, poljoprivredom te prirodnim ljepotama, kao i velik dio mreže zaštićenih područja Natura 2000.
Trenutna Vlada i njen “Ministar fosilnih goriva”, Tomislav Ćorić, ovaj proces skrivaju od javnosti pa osim dijela struke, šira javnost nije ni upoznata s činjenicom da je nedavno završio natječaj za dodjelu koncesija za Panonski bazen i sjevernu Hrvatsku, a da je novi natječaj za pojas Dinarida otvoren do 10. rujna. U tajnosti se drže i ugovori te uvjeti i tehnologije za istraživanje i eksploataciju pa se postavlja pitanje hoće li Ministarstvo dozvoliti nekonvencionalnu metodu hidrauličkog frakiranja stijena (tzv. fracking). To bi imalo izuzetno štetan utjecaj na lokalno stanovništvo, zalihe pitke vode te bioraznolikost, a uzrokovalo bi povećanje ispuštanje stakleničkih plinova. Podsjećamo, prije tri godine su u prvom krugu natječaja za blokove uz Savu i Dravu koncesije dobili kanadski Vermilion Oil i INA.
Sve ovo upravo omogućuje i nova Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine koja nas vodi u još jedno desetljeće ulaganja u fosilnu infrastrukturu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu. Vladi RH jednostavno manjka vizija i strategija koje su doista potrebne kako bi svi imali šanse za bolju – ili ikakvu – budućnost.
Za razliku od Hrvatske, neke zemlje razmišljaju strateški te prepoznaju ozbiljnost situacije kao i prilike koje sa sobom nosi pravovremena tranzicija. Primjerice, Finska, država koja trenutno predsjeda Europskom unijom, planira do 2035. godine svoje emisije smanjiti za 100 posto te postati klimatski neutralna.
Iduće je desetljeće ključno u borbi protiv klimatskih promjena te je bitno prekinuti sva daljnja investiranja u novu fosilnu infrastrukturu. Trebamo hitno napustiti korištenje fosilnih goriva te provesti korjenite promjene u svim sektorima kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C. Potrebna je snažna politička volja i akcija da se dugotrajne posljedice klimatskih promjena spriječe. Hrvatska može i treba biti ambicioznija te svojim primjerom potaknuti druge države na promjene, posebno imajući u vidu hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020. godine.
ŽELJKO KRZNARIĆ