Stephan Lupino, čuveni hrvatski fotograf, skulptor, slikar i multimedijalni umjetnik, donirao je svoja djela Galeriji Klovićevi dvori. Svečana primopredaja donacije koja sadrži 26 fotografija, 4 skulpture i 1 sliku održana je u utorak, 4. lipnja 2019. u foajeu Klovićevih dvora gdje je dio iste bio izložen.
Stephan Lupino rođen je 28. travnja 1952. kao Ivan Lepen u Varaždinu gdje je završio osnovnu i srednju školu. U mladosti se s dosta uspjeha bavio sportom (hrvanjem, kajakaštvom i karateom), no umjesto da se posveti sportskoj karijeri,u kajaku je bio juniorski prvak Jugoslavije u spustu, a u karateu je 1972. postao neslužbeni svjetski prvak u Nambu Sankukaj stilu, njegov nemiran duh odvodi ga u svijet. U 70-im boravi u Italiji i Engleskoj baveći se svim i svačim, a 80-ih godina dolazi u najveću pozornicu na svijetu, New York. Uronivši u dinamičan umjetnički život Big Applea Lupinova kreativnost i talent dolaze do punog izražaja. U početku radi kao tjelohranitelj i model, uči glumu kod Stelle Adler. 1983. susreće Annie Flanders, vlasnicu avangardnog magazina Details te počinje snimati u njujorškim underground miljeima. Ubrzo objavljuje u časopisima Vogue, Photo, Zoom, Stern, Europeo, l’Espresso, Playboy.
„Fotografiranje mu znači sudjelovanje u ljepoti, u erotici, u smrtnosti i ranjivosti druge osobe. Nepresušna i sirova energija koju ulaže u stvaranje i u suodnos s junacima (akterima) na fotografijama, divlja toplina koju im pruža i istovremeno agresivna potreba da iz njih crpi neku drugost očišta, omogućuje mu da postavi improvizirani studio u dva trendovska njujorška noćna kluba – Area i The World. U klubu Area imao je pristup nebrojenim posjetiteljima kluba i slavnim osobama – koje je mogao učiniti temom svojih fotografija. Među članovima isticali su se Billy Idol, The Ramones, Brian Ferry, Frank Zappa, Malcolm McLaren, Grace Jones, te danas slavni likovni umjetnici kao što su Jean-Michel Basquiat i Keith Haring. (…) Uči kroz praksu, istražuje u hodu se prepuštajući svom instinktu i rezultati su mu iznenađujući. Koristeći neutralnu pozadinu barata svjetlom (reflektorima) kao najbolje školovani majstori fotografije. Kiparski shvaća akt, sjena mu postaje osnovni i glavni formativni element, čini oblike golih tijela složenijima i bogatijima, a njegov osjećaj za chiaroscuro je izniman. Prostornost živih skulptura koju postiže na fotografiji samo je dala naslutiti da će Lupino iz dvodimenzionalnog jednog dana prijeći u trodimenzionalni medij.“ – (Jasmina Bavoljak)
U Hrvatsku se vraća 1990.godine. Rat će ostaviti dubokog traga na njemu. Emocije koje je proživljavao pretočio je u izradu umjetničkog namještaja, kiparstvo i slikarstvo, a veliko srce pokazuje svojim projektom “Moji anđeli” u kojem su mu modeli postala djeca s posebnim potrebama. Izložbom njihovih portreta kojom je obišao Hrvatsku, prikupljao je pomoć za tu djecu. Isto tako sudjelovao je i u skupljanju donacije za bolesnu djecu od malignih bolesti u Klaićevoj bolnici.
Umjetnost Stephana Lupina je jednostavno fascinantna. Njegov umjetnički izraz, istovremeno moderan i klasicistički, likovne kritičare i povjesničare umjetnosti nerijetko je ostavljao u dilemi kamo ga svrstati. Tako je Branka Hlevnjak njegov stil nazvala „lupinizam“, a izraz su ubrzo prihvatili i drugi.
Lupinova donacija Klovićevim dvorima sastoji se od 26 fotografija među kojima je 16 prikaza noćnog života u New Yorku i 10 vintage aktova, četiri skulpture lupinizma iz serija „Another World“ i „Apocalypse“, slike “Majka i dijete” (akril na platnu) te jednog raspela. Ova djela postala su dio stalne postave GKD.
