Aleksandar Olujić
Sinoć je 14. put u Hrvatskoj, a u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, održana kulturna manifestacija Noć muzeja u kojoj je ove godine sudjelovalo više od 250 muzeja i institucija.
Prije 22 godine, u veljači 1997., u Berlinu je priređena manifestacija u kojoj je posjetiteljima kupnjom jedne ulaznice omogućen slobodan ulaz u 18 gradskih muzeja kao i korištenje gradskog prijevoza. Program koji je trajao ne samo do kraja uobičajenog vremena posjeta, već do duboko u noć, nazvan je Lange Nacht der Museen (hrv. – Duga noć muzeja), a privukao je više od 6.000 posjetitelja. Budući je manifestacija polučila veliki uspjeh i privukla brojnu publiku koncept su ubrzo preuzeli i drugi te su se ubrzo u brojnim gradovima diljem Njemačke, ali i drugih zemalja, počele priređivati noći muzeja, a od 2007. manifestacija uživa potporu Vijeća Europe.
Noć muzeja je u Hrvatskoj prvi puta održana 2005. godine kao projekt grada Zagreba u kojem je sudjelovalo šest gradskih muzeja, da bi već slijedeće godine postala nacionalni projekt. Ove godine je manifestacija održana u 130 hrvatskih gradova, a osim muzeja i galerija u njoj su sudjelovale i druge kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove. Ovogodišnja tema je bila „Muzeji – inovacije i digitalna budućnost“. Kao prošlih, tako je i ove godine Noć muzeja privukla brojne posjetitelje, njih ukupno 137.480, pa se ispred nekih muzeja čekalo u redu na ulaz. Najveću pažnju medija su „pokupili“ Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu gdje je održan svečani program otvaranja, te Tehnički muzej ‘Nikola Tesla’ koji je posjetila i Predsjednica RH. No, treba biti pošten i reći kako su ovi muzeji zaslužili svaku pozornost svojim postavom koji su ponudili posjetiteljima.
U MSU su posjetitelji između ostalog imali priliku vidjeti kratki plesni program We Are The Robots inspiriran glazbom Kraftwerk-a, iskoristiti priliku za 13 stručnih, tematskih vodstava po izložbama te prisustvovati otvaranju izložbe STEM Revolucija. Brojni posjetitelji Tehničkog muzeja su osim eksponata iz stalnog postava mogli poslušati predavanje u Planetariju, posjetiti Demostracijski kabinet Nikole Tesle ili pogledati izložbu o prvom torpedu na svijetu. Klovićevi dvori su omogućili posjet retrospektivnoj izložbi „senzibilnog poete slikarstva“, velikog hrvatskog slikara Nikole Reisera, kao i izložbi Zlatarovo zlato Zdenka Bašića nastale na temelju čuvenog Šenoinog romana. U Muzeju za umjetnost i obrt su kao okosnicu predstavljanja svih digitalnih platformi i poveznicu sa stalnim postavom postavili Instalaciju: Muzejski predmet u doba digitalne reprodukcije, a posjetitelji su mogli pogledati i izložbu blagdanskih čestitki Sljedeća će biti bolja… te izložbu Tajni život baštine – 70 godina sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Hrvatskoj. Muzej Mimara je osim svega što je ponudio unutar zgrade ispred nje postavio i Bibliobus. A u Modernoj galeriji su učenici XVI. Gimnazije prezentirali radove slikara Nikole Mašića.
Ovo je samo djelić onoga što se sinoć moglo vidjeti, jer nabrojati sve što nam je 14. Noć muzeja ponudila bi potrajalo i organizatori mogu zaista biti ponosni na postignuto.
Među brojne posjetitelje zagrebačkih muzeja sinoć se umiješao i naš fotograf Zdravko Turkulin. Jedan dio onoga što je snimio svojim fotoaparatom u Tehničkom muzeju, Mimari i MUO možete vidjeti u galeriji slika ispod.
