Autor: Marjan Gašljević
Danas svatko od nas na svom televizijskom uređaju može birati na stotine različitih programa koji će, svatko na svoj način, interpretirati neki događaj. Većina od nas viđeno uzima „zdravo za gotovo“ jer je tako kazano „na televiziji“. Ako si dokon ili si dadneš malo više truda pa usporediš na nekoliko televizija istu informaciju uglavnom možeš vidjeti nijanse različitosti ali i prezentacije zgode koje će izazvati dijametralno suprotna tumačenja i osobna viđenja. Umjetnost prepariranja informacija visoke je vrijednosti i učenju toj vješini poklanja se puno pozornosti posebno u „onim“ službama.
I onada kada detektirate tako neku „razliku“ o istoj informaciji pogledajte, naravno ako Vas zanima, o kojoj se medijskoj kući radi, odnosno, tko je vlasnik te kuće. Iz prikupljenih informacija lako je u konačnici zaključiti i koji su ciljevi i namjere onih koji su plasirali i preparirali određenu informaciju. Ovom problematikom u javnosti se uglavnom bave tzv. „teoretičari zavjera“ tumačeći pojedine geopolitičke zavrzlame koje, opet, mogu biti približno istinite ali i potrebito preparirane.
U poplavama različitih vijesti i vijestica može se susresti svega i svačega, od klasičnih „fake news“ do usmjerenih vjesti s kojima se treba nekog prikriveno diskreditirati ili nanijeti neke druge štete.
Kako jedna „usputna“ vijest objavljena samo dva – tri puta može nanijeti ciljanu štetu ostalo mi je u sjećanju iz ne tako davnog vremena. Naime, jedna je firma u usponu naručila brod banana s kojima je trebala „pokoriti“ tržište. Nekima se to nije sviđalo zbog osobnih interesa pa su u svega par navrata u medijima objavili da su banane izuzetno otrovne jer su tretirane nekim otrovnim preparatima. Prodaja banana je zastala, zrionice ostale pretrpane a banane s broda morale biti uništene što je firmu bacilo u propast. Koliko je sličnih gospodarskih ali i političkih „patki“ bačeno u javnost a da nikada nismo skužili njihov cilj ni rezultat.
U poplavi vijesti teško je razlučiti da li je neka od njih „puštena“ slučajno, s namjerom ili se radi o zabuni i pogreški.
Prije 15-tak dana HTV je objavom u Dnevniku izazvao diplomatski skandal radi čega je veleposlanstvo Ukrajine uputilo oštar prosvjed. Naime, grafike u poleđini sugovornika Ukrajinski poluotok Krim pokazala je da se radi o teritoriju koji pripada Rusiji. Naravno da je to izazvalo zgražanje i ljutnju Ukrajinaca čiji je to teritorij anektiran od strane Rusije i stalno potencijalno žarište ratnih aktivnosti.
Da je malo tko od prosječnih gledatelja to zamijetio u tijeku emitiranje Dnevnika vjerojatno nije ali su to registrirali oni koji se ozbiljnije bave informirnjem i prikrivenim porukama pojedinih informacija. Osobno sam uvjeren da onaj tko je na HTV-u pripremao spornu grafiku nije imao nikakve skrivene namjere, posebno ne proruske, već je samo počinio neprimjereni i nenamjerni gaf koji jest izazvao nimalo ugodne reakcije. Možda je, u konačnici, netko taj gaf i iskoristio u tko zna kojem smislu što je itekako moguće. Najlošije u cijeloj priči, ako se radi o gafu, je činjenica da je HTV državna televizija stoga ne bi smijelo biti ni primisli o eventualnoj namjeri ovom iscrtavanju međudržavnih granica priznatih i prijateljskih država.
Istovremeno danima pratim informativni program televizije N1 u čijem mi jedan detalj djeluje itekako iritantnim i upitnim.
N1 je CNN-ov međunarodni partner za emitiranje u vlasništvu kompanije Adria News Sarl u okviru tvrtke United Media a većinski vlasnik United Group je globalna investicijska tvrtka KKV sa sjedištem u New Yorku s tim da su u njihovom vlasništvu još neke medijske kuće na ovom prostoru. N1 ima sjedišta u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu i sastoji se od 3 TV knala N1 Hrvatska, N1 Srbija i N1 BiH a za zemlje okruženja emitira kroz kabelske operatere. Sami navedeni fakti nekako mi čine loigičnim i ako irelevantnim ono što mi je, kako spomenuh, upitno i iritantno.
Naime, tu upitnost čini mi grafika vremenske prognoze. Ako malo bolje pogledamo grafiku zemljovida Hrvatske, Srbije i BiH koje su posebno obojane s tom bojom je obojana i Republika Kosovo za razliku od zemalja okruženja Crne Gore, Makedonije, Slovenije i drugih. Crta granica svih Zemalja je iste debljine samo crta granice Republike Kosovo i Republike Srbije nešto je, ali vrlo vidljivo i jasno, tanja i nezamjetnija.
Što nam ovom crtom poručuje Televizija koja je, očito, relevantna informativna kuća na ovom prostoru što cijenim po kadru koji uređuje i vodi program ali i po mnogobrojnim ozbiljnim i vjerodostojnim gostima koji su svakodnevno u njihovim emisijama. Da li je netko od tih gostiju viđenih i vodećih hrvatskih političara vidio tu „tanku crtu“ koja, sigurno, nije niti gaf, niti propust, a bome niti slučajnost a koja označava državnu granicu Republike Kosovo i Republike Srbije koje su od Republike Hrvatske na čelu s tim istim političarima priznale obje ove Republike i s njima, manje – više, razvijaju ili bar pokušavaju razvijeti dobre međunarodne odnose u čemu su, svakako, uključeni i napori da se nesporazumi i dvojbe među te dvije Republike rješavaju mirnim putem za dobrobit cijelog okruženja.
