Prosinac u Klovićevim dvorima
Izložba ARS ET VIRTUS: HRVATSKA – MAĐARSKA. 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti
[9. 12. 2021. – 15. 3. 2022.]
Izložba koja je otvorena u Klovićevim dvorima 24. rujna 2020. godine napokon seli u Budimpeštu! Iznimno smo uzbuđeni što će doći do otvorenja u Mađarskom nacionalnom muzeju, čime će se zaokružiti nekoliko godina suradnje i rada na ovom uspješnom i nagrađivanom projektu. Podsjećamo, naša kustosica dr. sc. Petra Vugrinec i ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić su u travnju ove godine primili orden Zlatnog križa Mađarske za organizaciju ove izložbe. Kako je navedeno: ovom su izložbom ukazali na „zajedničku kreativnu moć dviju država, dva naroda, dvije kulture“ te tako „ojačali koheziju dviju nacija, uzajamno uvažavanje i izblijedilo sjećanje na zajedničku prošlost“.
Iva Hraste Sočo, savjetnica Ministrice kulture RH i veleposlanik Mađarske Csaba Demcsák
Ima li ljepšeg povoda za posjet europskoj prijestolnici Budimpešti? Mađarski nacionalni muzej smješten je u prekrasnoj neoklasičnoj građevini arhitekta Mihálya Pollacka, te okružen mirnom oazom vrtova i parkova, jednom od najljepših u ovom djelu Europe. Osnovan je 1802. godine kada grof Ferenc Széchényi otvara Nacionalnu knjižnicu Széchényi. Godine 1807. mađarski Parlament donosi zakon kojim se nova institucija i službeno uspostavlja. Muzej se 1846. godine seli na mjesto na kojem je i danas. Glavna je uloga Nacionalnog muzeja prikupljanje, očuvanje i izlaganje povijesnih artefakata Panonske nizine i Mađarske od prapovijesti do danas. Stalni postav Muzeja sadrži više od milijun artefakata, svjetski poznatih arheoloških nalaza i neprocjenjivog blaga mađarske povijesti i kulture. Muzej je izuzetno umrežen te surađuje s brojnim drugim kulturnim institucijama, poput: Muzeja kraljevske palače kralja Matije, Solomonovog tornja u Višegradu ili Muzeja Rákóczi, kasnorenesansne građevine u Sárospataku te Muzeja medicinske povijesti Semmelweis kao i brojnim drugima.
Uz posjet izložbi vjerujemo da nećete moći odoljeti ljepotama Budimpešte, jednog od najljepših europskih gradova, nekada uz Beč središtem Austro-Ugarske monarhije. Smješten je na obali Dunava, a brojne znamenitosti ovoga grada poput Andraševe avenije, Trga heroja ili Milenijske podzemne željeznice upisane na UNESCOV popis mjesta svjetske baštine!
Izložba je otvorena od 9. 12. 2021. do 15. 3. 2022. u Mađarskom nacionalnom muzeju na VIII. Múzeum krt. 14–16.
Božićni ugođaj u atriju Klovićevih dvora
[27. 11. 2021. – 1. 1. 2022.]
Advent na Gradecu je upalio sve svoje lampice! 250 jelki, preko 2.000 kuglica, 8 kilometara lampica i pet najboljih photo pointeva uz koje i ove godine možete imati najljepše adventske fotografije!
Ujedno, Advent na Gradecu ove godine ima samo jednu misiju – na sam Badnjak iznenaditi 31 obitelj lošijeg imovinskog stanja okićenim jelkama u suradnji s udrugom Mali zmaj! Postanite dio naše humanitarne priče i dođite sa svojom kuglicom, mašnicom, pahuljom ili orašarom na Plato Gradec i uživajte u kuhanom vinu i omiljenim gastro specijalitetima koji vas čekaju u prekrasno uređenom Atriju Klovićevih dvora! Vidimo se na najboljoj lokaciji u gradu – Advent na Gradecu!
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA Istrorumunji / Istroromânii
[1. – 5. 12. 2021.]
Izložba otvorena: 1. – 5. 12. 2021.
Izložbeni prostor: foaje
Izložba je besplatna!
Povodom obilježavanja Dana državnosti Rumunjske, 1. prosinca, Veleposlanstvo Rumunjske u Zagrebu, Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj i Rumunjski kulturni institut priređuju izložbu fotografija “Istrorumunji” u Galeriji Klovićevi dvori.
Izložba, na kojoj se mogu pogledati radovi umjetničkih fotografa Constantina Demeterea, Gheorghea Petrile i Ovidiua Gabora, želi odati počast istrorumunjskoj jezičnoj zajednici, koja danas broji tek nekoliko stotina ljudi, ali koja je uspjela očuvati svoj jezik i nakon više od tisućljeća otkako su se njihovi davni preci doselili na Istarski poluotok.
Rumunjska i Hrvatska blisku surađuju na očuvanju tog zajedničkog kulturnog dobra, dijelu europske kulturne baštine.
Izložbe i događanja u tijeku:
Izložba ‘Nepoznati Oskar Herman’
[14. 10. – 12. 12. 2021.]
Galerija Klovićevi dvori posjeduje najveću zbirku djela slikara Oskara Hermana (1886. – 1974.) u Hrvatskoj. Slikar je to, čiji je opus u početku definiran „Minhenskim krugom“ kojeg čine još i Miroslav Kraljević, Josip Račić te Vladimir Becić. Proboj moderniteta preko Münchena koji je pak posredovao umjetničke inovacije Pariza a što se desio u slikarstvu spomenutih slikara imao je u hrvatskoj povijesti umjetnosti značenje male revolucije – kada Cézanneov inovativni opservacijski postupak ulazi u hrvatsko slikarstvo koje bespovratno nastavlja pratiti tijek zapadnoeuropskog umjetničkog razvoja.
Autorica izložbe i izbora djela: Jasmina Bavoljak
Autor uvodnog eseja: Zdenko Rus
Izložbeni prostor: prizemlje
Izložba Tisje Kljaković Braić ‘Spomenik živom čoviku’
[16. 9. 2021. – 9. 1. 2022.]
U početku svog djelovanja bliskija je informelu i art brutu, slikarstvu snažne ekspresije, koje u njezinim djelima karakteriziraju velike crne reljefne površine. Od 2009. godine, Tisjine slike postaju svjetlije i vedrije, a velike crne površine zamijenile su bjeline. S druge strane, bliskost primitivističkim formama od njezinih početaka ostala je konstantna sve do danas, a vidljiva je podjednako na njezinim crtežima kao i u slikarstvu. Takvim načinom izražavanja, Tisja se nadovezuje na brojne utjecajne likovne uzore koji su, još od Paula Kleea preko Alberta Giacomettija i Jeana Dubuffeta, ostavili značajan trag sve do suvremenih umjetnika. Tisja se poput njih, odmiče od bjesomučne potjere za novim i do sada neviđenim, te stremi prema onome što je izvorno, arhetipsko, iskonsko i neiskvareno.
Autor izložbe: dr. sc. Frano Dulibić
Kustosica izložbe: Valentina Bach
Izložbeni prostor: 1. kat
Izložba SERGIJE GLUMAC – retrospektiva
[11. 11. 2021. – 16. 1. 2022. ]
Sergije Glumac (1903.- 1964.) jedan je od ključnih protagonista hrvatske likovne scene u prvoj polovini 20. stoljeća koji je djelovanjem na različitim područjima značajno pridonio povijesti hrvatske grafike, grafičkog dizajna i scenografije. Glumčeva prisutnost u hrvatskoj povijesti umjetnosti, recepcija njegova djela i doprinosa bila je sporadična i fragmentarna. Povjesničari umjetnosti koji su pisali o pojedinim segmentima umjetnikova opusa bavili su se manjim brojem radova, a najveći dio Glumčeve bogate i raznolike ostavštine ostao je u potpunosti nepoznat javnosti, ali i stručnim krugovima. Unatoč tomu, već su i malobrojni poznati radovi – pojedini grafički listovi, mape Le Metro i Beton, skice za avangardno kazalište i nekoliko antologijskih plakata dali naslutiti da je riječ o istaknutom predstavniku hrvatske avangardne scene 1920-ih i pioniru domaćega grafičkog dizajna.
Izložba SERGIJE GLUMAC – retrospektiva će kroz autorski izabrane umjetničke radove, dokumentarnu građu i njihovu kontekstualizaciju sagledati sve vrijednosne, kulturne i umjetničke dosege ovog umjetnika koji svojim opusom rasvjetljava širu sliku događanja u europskoj umjetnosti i kulturi 20. stoljeća. Oko 400 umjetnikovih radova, koji su za ovu izložbu prikupljeni iz relevantnih hrvatskih muzeja, galerija i privatnih kolekcija obuhvatit će gotovo sve segmente Glumčeva predmeta interesa unutar širokog kulturološkog horizonta njegova djelovanja.
Autorica stručne koncepcije izložbe i izbora radova: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić
Kustosica izložbe: Ana Medić, muzejska savjetnica
Izložbeni prostor: 2. kat
Izložba ‘Predmet: Hrvatski’
[9. 11. 2021. – 16. 1. 2022. ]
Hrvatski jezik najvažniji je i satnicom najzastupljeniji predmet u školi. Uči se od prvoga razreda osnovne do kraja srednje škole. U školskom sustavu zauzima posebno mjesto i zbog toga što je on osnova za učenje svih drugih predmeta, a uz obrazovnu ima istaknutu i odgojnu funkciju. Kada se počeo učiti, kako se sve nazivao, iz čega se učio, što ga je uvjetovalo i oblikovalo? Jesu li se oduvijek učili padeži i glagolska vremena? Što se čitalo za lektiru? Jesu li se i prije sto godina profesori žalili da su učenici nepismeni? Što se tijekom proteklih stotinu i pedeset godina mijenjalo, a što je ostalo isto?
Usprkos važnosti i mjestu koje predmet ima u obrazovnom sustavu, on je slabo istražen i do danas nije sustavno opisan. Izložba o Hrvatskom stoga će prikazati različite segmente života nastavnoga predmeta u hrvatskim školama od njegova uvođenja do najnovije reforme. Obuhvatit će sve ono što Hrvatski od njegova uvođenja oblikuje u nastavni predmet kakvim ga poznajemo danas: zakone i školske dokumente, udžbenike i priručnike, filmove, nastavna sredstva u različitim etapama njihova razvoja, učeničke školske zadaće, svjedodžbe i diplome…
Autorice izložbe: Ana Ćavar i Lahorka Plejić Poje
Kustosice: Karla Pudar i Marta Kiš
Izložbeni prostor: podrum
Dječje radionice u Klovićevim dvorima – svaku subotu!
Artionica Galerije Klovićevi Dvori otvara vrata najzanimljivijih kreativnih radionica. Izložbeni program galerije popraćen je likovnim aktivnostima za djecu predškolske i školske dobi te za osobe s posebnim potrebama.
Prijave na radionice obavezne na adresu: artionica@gkd.hr
U prijavi navedite ime i prezime djeteta, te starosnu dob.
Vodstva i radionice za škole
Cijena ulaznica za školske grupe je 20,00 kn, a profesori s pratnjom imaju besplatan ulaz na izložbu.
U ovoj kriznoj epidemiološkoj godini omogućit ćemo djeci i besplatnu radionicu.
Molili bismo Vas da dolazak unaprijed najavite na broj 4851-926, od 8 do 16 sati.
Radionice za odrasle
Srijedom od 18:00 do 19:30 sati
Cijena po osobi za jedan mjesec: 150 kn
Materijal za rad je osiguran!
Nakon kraće stanke ponovno otvaramo radionice za odrasle, u kojima nema briga i zadanih termina, nego radionice u kojima ćete se osloboditi svakodnevnih obaveza i s nestrpljenjem očekivati nove izazove, jer raznolikost izložbi Galerije Klovićevi dvori, od suvremenih do baštinskih pružit će vam širok spektar tema za kreativna izražavanja i taj osjećaj da je svijet dublji i sadržajniji od obične svakodnevice. I Chagall je na jednom seminaru rekao: „Odabrao sam slikarstvo, bilo mi je neophodno kao i hrana, činilo mi se poput prozora kroz koji mogu odletjeti u neki drugi svijet.“ I zato ne čekajte, nego odaberite put umjetnosti.
S radošću Vas očekujemo u Artionici i izložbenom prostoru Galerije Klovićevi dvori!
Prijave na radionice obavezne na adresu: artionica@gkd.hr
Galerija Klovićevi dvori
