Klasik skandinavske književnosti ‘Knjiga o ljetu’ Tove Jansson uskoro u ZKM-u

0

U subotu, 27. ožujka 2021., u Zagrebačkom kazalištu mladih bit će izvedena premijera predstave Knjiga o ljetu, nastaloj po istoimenoj knjizi (romanu ili zbirci priča) finske književnice Tove Jansson, u režiji Nađe Perišić, dramatizaciji Nađe Perišić i Ivane Vuković.

Knjiga o ljetu je ujedno nova predstava ZKM-ovog Projekta Inkubator.

Tove Marika Jansson bila je poznata finošvedska književnica, ilustratorica, crtačica stripova, grafičarka i slikarica. Rođena je 1914. u Helsinkiju, studirala na Sveučilištu za umjetnost, obrt i dizajn u Stockholmu, Akademiji likovnih umjetnosti u Helsinkiju te na L’École d’Adrien Holy i L’ École des Beaux-Arts u Parizu. U početku je pisala i ilustrirala kratke priče koje je objavljivala u dnevnim novinama i magazinima te dizajnirala naslovnice knjiga, razglednice i oglase. Postala je poznata po svojim karikaturama Hitlera i Staljina koje je objavljivala u finskom satiričkom časopisu na švedskom jeziku Garm. Cijeli život je slikala a prvu je samostalnu izložbu imala 1943. godine. Autorica je niza murala i javnih djela u Finskoj.

Svjetsku je slavu stekla serijom knjiga za djecu o Muminima, bijelim trolovima nalik nilskim konjima. U razdoblju od 1945. do 1993. izašlo je ukupno devet knjiga, pet slikovnica i jedan strip s doživljajima ovih simpatičnih i dobrodušnih stvorenja, koje su prevedene na više od 30 jezika i doživjele niz adaptacija u animirane i lutkarske serije. Osim dječje literature pisala je i za odrasle, najpoznatija su joj djela Kipareva kći (1960.) i Knjiga o ljetu (1972.).

Za svoj je rad primila brojne nagrade i priznanja od kojih valja istaknuti Nagradu Hans Christian Andersen kao i Orden osmijeha, međunarodnu nagradu koju djeca dodjeljuju odraslima za postignuća koja djeci donose radost.

Knjiga o ljetu – foto: ZKM / Luka Dubroja

 

Zagrebačko kazalište mladih

Tove Jansson

Knjiga o ljetu

Režija: Nađa Perišić

 

Autorski tim:

Dramatizacija: Nađa Perišić i Ivana Vuković
Scenografija: Jasmin Telalović
Kostimografija: Barbara Prpić
Skladatelj: Viktor Slamnig
Scenski pokret: Dina Ekštajn
Oblikovatelj svjetla: Saša Bogojević
Oblikovatelj zvuka: Miroslav Piškulić
Videoprojekcije: Dalibor Barić (autor je nominiran za ovogodišnjeg Oscara u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma)
Ilustracije plakata i knjižice: Pjer i Mara Meničanin
Asistent redateljice: Nikša Butijer
Asistent redateljice: Patrik Sečen
Jezična savjetnica: Ines Carović

Uloge:
Baka: Nataša Dorčić /Sophia: Nika Barišić / Jana Slamnig /Otac: Nikša Butijer 

Premijera: 27. ožujka 2021. u 19:00 h

 

Knjiga o ljetu Tove Jansson  (1914. – 2001.) ubraja se u klasična djela skandinavske književnosti, ponekad u dječje klasike, a ponekad u “prave” klasike za odrasle. Knjiga o ljetu nastaje u autoričinim zrelim godinama, neposredno nakon smrti njezine majke. U dvadeset i dvije kraće priče, ili poglavlja, odvijaju se ljeta na malom otoku u finskom zaljevu, djevojčice Sophije, njenog oca i njezine bake. Sophia i baka su poput dvije antiheroine klasične literature za djecu – nema avantura od kojih staje dah, nema čudovišta koja treba savladati, ali postoji niz svakodnevnih situacija, rituala i razgovora koji pokazuju da je život sam avantura koju treba preživjeti, i da nas otoci mogu štošta o tome naučiti.

Ivana Vuković, dramaturginja: „Tove Jansson finska je autorica i umjetnica čiji je književni i likovni rad obilježio skandinavsku ali i svjetsku kulturu prošlog stoljeća. Slavu je stekla svojom svjetski poznatom serijom knjiga o dobroćudnim trolovima Moominijima koji dane provode u neobičnim avanturama punim čarolija. Takvim nam se čini i sam život Tove Jansson koja je velik dio života provela na osamljenom otočiću usred finskog zaljeva. Na jedan takav otočić smjestila je i radnju svog romana Knjiga o ljetu. U njemu je taj otočić sve samo ne malen. On je poprište svakodnevnih avantura, igara i rituala djevojčice Sophije i njene bake koje otok istražuju, koje o otoku brinu, na kojem se grade nove Venecije, pristaju brodovi s varalicama i preživljavaju strašne oluje. Sophija i baka, promatrajući mahovinu i ptice te provodeći dane u skladu s morem i otokom, raspravljaju o životu i smrti, bogu i vragu, toleranciji i praznovjerju. Na otoku je s njima i Sophijin tata, konstantno prisutan ali ipak odvojen u svoj svijet posla i obaveza. Knjiga o ljetu priča je o dvije anti-junakinje, koje naoko ne proživljavaju veliko putovanje nakon kojeg slijedi promjena, ali koje svaki dan smišljaju novu igru i prolaze drugačije putovanje na kojem obje nauče malo više same o sebi i jedna o drugoj. U tim igrama i putovanjima ne zaboravlja se na važnost osluškivanja prirode, šuma mora i leta ptica koji postaju putokazima za život.

U kontekstu današnjeg vremena, Knjiga o ljetu postaje i prekrasan podsjetnik na duga, dječja, razigrana ljeta i velike dječje brige, kojima ne smijemo pristupiti olako već, po uzoru na baku, posvetiti im svoju pažnju i vrijeme”.

Knjiga o ljetu – foto: ZKM / Luka Dubroja

O ZKM-ovu Projektu Inkubator

Zagrebačko kazalište mladih u Hrvatskoj je kao i u široj regiji najčešće prepoznato kao kazalište specifične estetike koju, uz neprekidno propitivanje suvremenosti, sasvim sigurno izgrađuje i posebna umjetnička etika unutar glumačkog ansambla. Riječ je o umjetnicima „za koje se i iz kojih se“ promišlja repertoarna politika kazališta, a onda i hrabrim izvođačima koji svojim individualnim doprinosom kao i toliko hvaljenom suigrom zapravo donose prepoznatljiv i na svaki način jedinstven element izvedbe.

U tom je smislu i jedno od programskih usmjerenja ovog kazališta nazvano Projekt Inkubator, osmišljeno kao kreativni prostor u kojem članovi ansambla u kućnoj i zaštićenoj atmosferi vlastitog kazališta mogu slobodno istraživati i razvijati osobni autorski izraz, koji često izlazi izvan okvira temeljne profesije. Zagrebačko kazalište mladih oduvijek je razvijalo upravo takvu vrstu dijaloga svih dionika procesa nastanka predstave, u kojoj je glumac istovremeno i nositelj izvedbe ali i njezin koautor, a Inkubator je prostor u kojem ta vrsta autorstva dobiva i svoju dodatnu dimenziju.

Ova je platforma do sad predstavljena kroz dvije vrlo uspjele predstave. Prva je Velika bilježnica Agote Kristof u režiji Edvina Liverića, koja je kroz uzbudljivo istraživanje donijela vrlo aktualno i koncentrirano čitanje ovog klasika; a druga je predstava za djecu nastala po tekstu i u režiji Kristijana Ugrine, Zdrav i čist dom, to je baš po mom, kao zaigran, duhovit ali pažljivo promišljen poklon najmlađim gledateljima ovoga kazališta. Iz projekta Inkubator i dalje je na repertoaru ZKM-a i predstava Tri X i ja po tekstu Filipa Nole, a u zajedničkoj režiji Filipa Nole i Arije Rizvić. Sada slijedi Knjiga o ljetu, Tove Jansson, u režiji Nađe Perišić. Sve su predstave svoje autore afirmirale u smislu daljnjeg razvijanja njihovog autorstva izvan glumačkog poziva; na području kazališne režije, dramskog pisanja, žanrovskog istraživanja te istovremeno pokazale svu potencijalnu širinu same programske platforme.

-Mjesto unutar tog prostora sasvim je sigurno pronašla i Knjiga o ljetu, kao najnoviji projekt Zagrebačkog kazališta mladih. Namijenjena širokom rasponu publike, ova transgeneracijska predstava nastala je adaptacijom romana finske autorice Tove Jansson, koju su dramatizirale Nađa Perišić i Ivana Vuković te u režiji Nađe Perišić, čime je ova svestrana glumica napravila prvi ali izrazito dojmljiv iskorak u prostor šireg autorskog promišljanja kazališta. Sam je predložak; roman ili niz uvezenih pripovijedaka, možda ne toliko poznat hrvatskoj koliko svjetskoj javnosti, začudna i magična proza smještena negdje na teško opipljiv rub između dječje književnosti i literature za odrasle čitatelje. Zastao u vremenu jednog godišnjeg doba i u situaciji potrage za klicama razumijevanja života i svijeta koji nas okružuje, gotovo poput malog finskog otoka na koji je smješten, narativ ove proze istovremeno je potpuno očuđujuć i bolno jednostavan. Jansson je kao pripadnica švedske manjine u Finskoj svoja djela pisala na švedskom jeziku, što je na neki način i od njezinih tekstova stvaralo ograđene otoke drugačijeg i osebujnog, poput kratkog baltičkog ljeta na otoku kakvo žive junaci ove knjige, ali i predstave. Nađa Perišić u svojoj Knjizi o ljetu minimalnim scenskim sredstvima ispisuje izvedbeni imaginarij koji u potpunosti oslikava nepregledan svijet mašte u konačnim gabaritima nevelikog komada zemlje okruženog morem. U toj se dvostrukoj ekspoziciji, koja je u predstavi dodatno podržana video projekcijama Dalibora Barića, istovremeno ispisuje posveta životu i svojevrsni oproštaj od njega, kroz ponekad oporu a ponekad nježnu suigru bake i njezine unuke, koje se na različitim fazama životnoga puta, svaka na svoj način, pokušavaju nositi sa životnim radostima ali i gubicima. I na kraju, važno je i neizostavno istaknuti kako je dodatna vrijednost ove predstave u okviru Projekta Inkubator, svakako i širi angažman kazališnog ansambla; Jasmin Telalović potpisuje scenografiju, Barbara  Prpić je kostimografkinja, a Pjer Meničanin zajedno sa kćeri Marom dizajner plakata i programske knjižice. Sve to samo dodatno potvrđuje i širinu razumijevanja svijeta koju Tove Jansson zagovara u svome djelu, a predstava nastala na temelju njezine proze dodatno oblikuje unutar kazališne igre podjednako razumljive i uzbudljive za svakog gledatelja otvorena srca, bez obzira na dob. (Tomislav Zajec)

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here