U Modernoj galeriji otvorena izložba ‘Usporavanje’ Lovre Artukovića

0
Lovro Artuković 'Haljina na cvjetove', 2019. / Foto Gunter Lepkowski

Autor: Aleksandar Olujić

Nakon sedam dugih godina, Lovro Artuković u Zagrebu ponovo predstavlja svoja djela. U Modernoj galeriji otvorena je njegova izložba „Usporavanje“, koju su zajednički organizirali Umjetnički paviljon u Zagrebu i Umjetnička galerija Dubrovnik.

Bilo je planirano da se izložba u Zagrebu održi od sredine srpnja do sredine rujna u Umjetničkom paviljonu, u okviru ciklusa Ambijentalne izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika za Umjetnički paviljon, ali zbog velikih oštećenja koja je usljed potresa Umjetnički paviljon pretrpio, te je stoga zatvoren do daljnjeg, dogovoreno je da se izložba održi u Modernoj galeriji. Nakon Zagreba, izložba se seli u Dubrovnik gdje će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik od 10. prosinca 2020. biti predstavljena publici.

Gerhard Richter, jedan od najvećih živućih slikara, rekao je 2010. u intervjuu za njemački ntv kako se slikarstvo od Picassa naovamo nalazi u krizi, dodavši da se ono potiskuje, više ne traži niti naučava. Doći će trenutak kada umjetnost slikanja više neće postojati, ustvrdio je slikar čija se djela prodaju za vrtoglave iznose (za njegov triptih „Faust“ Deutsche Bank je platila preko 100 milijuna eura).

Nije, naravno, Richter jedini koji je apostrofirao probleme s kojima se slikarstvo suočava od vremena druge polovine 20. stoljeća, no kada takvo što kaže jedan toliko cijenjen i tražen umjetnik onda to ima posebnu težinu. Bez obzira na tako crnu viziju jednog velikana svjetske umjetnosti i u eri „krize slikarstva“, u suvremenom društvu kojemu je skoro sve postalo potrošna roba i vremenu kada nove umjetničke prakse i mediji postaju mainstream, pokazuje se kako istinska umjetnost uvijek pronađe put. Lovro Artuković je primjer umjetnika koji to dokazuje. Štoviše, on ne samo da se našao u slikarstvu, već je postao jedan od najpopularnijih i najtraženijih hrvatskih slikara, da bi svoj umjetnički put umjesto u „sigurnosti“ Zagreba uspješno nastavio u jednoj od najvećih svjetskih kulturnih metropola, Berlinu.

Artuković je od samog početka kao svoj primarni izraz odabrao figurativno slikarstvo služeći se pri tome tradicionalnom tehnikom ulja na platnima velikog formata. Iako je u svoje slikarstvo uveo nove elemente tom je izrazu ostao vjeran do danas. „Usporavanje“ nam donosi 43 njegova rada nastala u razdoblju od 2015. do 2020. podijeljena u četiri sekcije: Zlatne folije i odrazi, Melankolija noćnih svjetla, Posjet ateljeu i Izlet.

Lovro Artuković ‘Usporavanje’ / foto Goran Vranić©Moderna galerija Zagreb

O samom nazivu izložbe „Usporavanje“ kao i o svojem recentnom stvaralaštvu Lovro Artuković kaže: „Posljednjih godina živim u neprestanoj unutarnjoj borbi. Naime, moje slike, ili ono što njima pokušavam dosegnuti, zahtijevaju sve više vremena. Mislim da razlog ne treba tražiti u tome što starim i postajem općenito sporiji već što se u slikama množe detalji, a način na koji slikam – to bezbrojno premazivanje jednog te istog mjesta na slici lazurom da bih dobio željenu prisutnost i gustoću naslikanog – uzima sate i sate koji nekako neprimjetno prolaze. Sjedeći danima pred istom slikom, zarobljen jednim jedinim detaljem, često pomišljam kako bih trebao ubrzati svoj slikarski postupak, biti produktivniji, raditi primjerenije dobu u kojemu se sve odvija sumanutom brzinom i u kojemu – avaj –i onako nitko neće imati ni strpljenja ni koncentracije da se upusti u promatranje moje slike sa staromodnim, sporim užitkom.
Zapravo sam se sâm doveo u tu – klopku –  kako mi se ponekad čini. Dopuštao sam da me pri odabiru motiva vode životne okolnosti, umjesto kakva plana ili sistema. Kad međutim pogledam to što sam naslikao, vidim da je baš tako i trebalo biti naslikano. Radi energije, radi atmosfere, radi svega što sam svjesno i nesvjesno htio postići svakom od tih slika. Budući da (do sada) nisam iznašao patent koji bi mi omogućio da slikam brzo i jednostavno, a da pritom budem i zadovoljan naslikanim, nakraju uvijek ponizno prihvatim da je taj spori i tegobni način, koji me katkad frustrira, upravo moj osobni, prepoznatljivi način. Zato sam odlučio da slike nastale posljednjih godina izložim pod nazivom Usporavanje.”

Lovro Artuković nikada nije bio slikar koji je producirao slike kao na tekućoj vrpci. No, njegova posvećenost detaljima otvara promatraču u svakoj slici cijeli jedan svijet, istovremeno ga tjerajući na razmišljanje. Pišući o Artukovićevoj umjetnosti i djelima izloženim na ovoj izložbi, Leonida Kovač u katalogu izložbe, između ostalog, navodi: „Ima nečeg fassbinderovski bolnog u timbru Artukovićevih slika berlinskih ulica i barova. U nježnosti teksturizacije likova i bešumnosti kojom oni nastanjuju prizore, u muklim svjetlima razornog intenziteta, koja im tijela izvlače iz nevidljivosti. Kažem teksturizacije, a ne tekstualizacije (jer teksturu shvaćam divergentnom tekstu), pozivajući se pritom na Proustovu distinkciju po kojoj je pisanje nešto potpuno suprotno opisivanju. Analogno tome, slikanje Lovre Artukovića nije prikazivanje; zato ne kažem prizorima s berlinskih ulica i iz berlinskih barova, nego slikama ulica i barova.“

Lovro Artuković ‘Kasnonoćne pripovjesti’, 2019. / Foto Gunter Lepkowski

„Berlinčanin Walter Benjamin 1936. u pariškom egzilu piše esej Pripovjedač u kojemu tvrdi da je umjetnost pripovijedanja postala rijetka, i štoviše, približila se svom kraju zato što nam je oduzeta sposobnost koja se činila neotuđivom – sposobnost razmjene iskustva. Cijena iskustva je pala i dalje pada u bezdan – piše on – a slika ne samo vanjskog, nego i moralnog svijeta preko noći je pretrpjela promjene koje nikada nismo smatrali mogućima. Je li bezdan koji povodom cijene iskustva spominje Benjamin predmet Kasnonoćnih razgovora koje u drugom desetljeću 21. stoljeća slika Lovro Artuković? Kako naslikati razgovor? Ili izgovoreno koje nikad neće dospjeti do čujnosti.Tragedia civile?“ – Leonida Kovač

 

Lovro Artuković – ‘Usporavanje’

Moderna galerija, Zagreb

5. 11. 2020. – 29. 11. 2020.

ORGANIZATORI: Umjetnički paviljon u Zagrebu i Umjetnička galerija Dubrovnik

U SURADNJI S: Moderna galerija, Zagreb

STRUČNA KONCEPCIJA, IZBOR DJELA, TEKST U KATALOGU IZLOŽBE: Leonida Kovač

BIOGRAFIJA
Lovro Artuković rođen je 1959. godine u Zagrebu, Hrvatska. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Slikarski izraz temelji na figuraciji i intimizmu, razvijajući ga prije svega na ikonografiji urbane civilizacije. Nekoliko godina radio je kao nastavnik na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn, te, potom, devet godina kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2003. godine seli u Berlin gdje i danas živi i djeluje kao slobodni umjetnik. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama. Prvu samostalnu izložbu održao je 1985. u Galeriji Vladimir Nazor. 2008. godine realizirana je retrospektivna izložba njegovih radova u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, pod nazivom “Najbolje slike”, koja je obuhvatila radove nastale između 1984. i 2008. godine. Tom prilikom objavljen je opsežni katalog njegovih radova pod nazivom Najbolje slike autorice Blaženke Perice (Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2008.). Artuković je primio Godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za najbolju izložbu u 2001. godini, a 2013. Nagradu publike na izložbi »Macht Kunst«, Deutsche Bank KunstHalle
O Artukovićevu opusu pisala je nekolicina povjesničara umjetnosti, među ostalima Krešimir Purgar, Feđa Vukić, Leonida Kovač, Blaženka Perica. O njemu su snimljena dva filma: eksperimentalni film Krađa u režiji Lukasa Nole iz 2004. godine i dokumentarni film L.A. Nedovršeno Igora Mirkovića iz 2008. godine. Djela mu se nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here