Uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera, u zagrebačkom hotelu Westin održana je konferencija „Raspolaganje lokalnim resursima“. Naime, kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa ponovno je stavila u fokus pitanje sigurne opskrbe resursima, organizaciju opskrbnih lanaca i ukazala na (pre)osjetljivost cijele Europske unije na poremećaje. Svjesni smo i kako rast svjetskog gospodarstva vrši neodrživ pritisak na Zemljine resurse, što će u konačnici značiti više cijene i nestabilnost.

Upravo zato, EU zagovara učinkovito korištenje resursa, odnosno korištenje resursa na održiv način, kako bi bila manje ovisna o ograničenim resursima, ali i manje osjetljiva na nestašice i nestabilne tržišne cijene. Ključ tranzicije ka sigurnoj i resursno učinkovitoj Europi leži u zelenim tehnologijama, obnovljivoj energiji, ekološkim industrijama i recikliranju. Drugim riječima, moramo promijeniti način proizvodnje i potrošnje, bolje raspolagati prirodnim dobrima, ulagati u bolju infrastrukturu, ali i čišći okoliš. Takav pristup pomaže Uniji da ekonomski napreduje s malom emisijom ugljikovog dioksida i ograničenih resursa, istovremeno sprječavajući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti i neodrživo iskorištavanje resursa.

Pored Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske važni dionici u osiguravanju ovih ciljeva su i tijela lokalne i područne samouprave, odnosno županije, gradovi i općine koji u okviru svog djelokruga moraju poticati održivi razvoj, međusobno surađivati i zajednički djelovati.

Konferencija je identificirala ključne probleme s kojima se susreću JLS u održivom upravljanju imovinom i prirodnim dobrima, a neke od glavnih tema bile su resursna učinkovitost, kružno gospodarstvo, jačanje domaće nabave sirovina, smanjivanje osjetljivosti na tržišne poremećaje, a govorilo se i o izdavanju koncesija, kao i o decentralizaciji.

Konferenciju je otvorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuvši kako su teme lokalnih resursa i koncesija izuzetno važne za budućnost upravljanja i razvoja lokalne i regionalne samouprave te kako mu je drago da na jednom mjestu svi ključni dionici mogu izložiti svoja stajališta. „Kao ministar mora, prometa i infrastrukture, ali i nekadašnji gradonačelnik Novog Vinodolskog, itekako sam svjestan važnosti ulaganja u lokalne projekte, pogotovo u kontekstu prometne i infrastrukturne povezanosti. Kada govorimo o infrastrukturnim ulaganjima, možemo reći kako smo u posljednje četiri godine uložili više od 20 mlrd. KN u infrastrukturne projekte diljem cijele Hrvatske. Pri tome se velik dio ulaganja odnosi i na projekte lokalnog značaja. Tu mislim na cijeli niz projekata cestovne infrastrukture, obnove i izgradnje mostova, do infrastrukture u koju se godinama nije ulagalo, poput željeznica, ali i lučke infrastrukture u malim primorskim gradovima i općinama, pa sve do izgradnje širokopojasne mrežne infrastrukture za bolje TV signale i internetsku vezu“, poručio je ministar i dodao kako se u željeznice koje povezuju regije, ali i gradove danas ulaže više od 12 mlrd. KN, a u male luke koje povezuju otoke i priobalje milijardu kuna iz europskih sredstava.

Ministar se osvrnuo i na aktualnu krizu rekavši kako je svaka nepogoda istovremeno i prilika te naglasio kako ćemo dobiti značajna sredstva kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. „Mehanizam za oporavak i otpornost je usmjeren na poticanje održivog rasta koji počiva na europskom zelenom planu i konkurentnoj održivosti. Konkretno za Hrvatsku to znači ulaganja i reforme povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom, zapošljavanjem, razvojem vještina, obrazovanjem, istraživanjem i inovacijama, poboljšanje poslovnog okruženja, učinkovitosti javne uprave, zdravstvenog sustava i javnih financija. U tom smislu, pripremamo cijeli niz projekata koje ćemo kandidirati na ovaj fond a koji imaju zajedničko obilježje ulaganja u zelene i održive projekte kako bi otvorili održiva radna mjesta i ostvarili gospodarski rast u narednim godinama. Upravo tu vidim ključ uspješnog upravljanja lokalnim resursima u ovoj krizi i time pozivam sve predstavnike lokalne i regionalne samouprave da ovu krizu iskoriste i predstave projekte koji će biti sposobni ispuniti preduvjete zelene transformacije i održivosti.“

Govoreći o koncesijama, ministar Butković je istaknuo kako će se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama osigurati bolji nadzor nad pomorskim dobrom, ali i veća decentralizacija. „Pri tome želimo veću decentralizaciju kako prava tako i obveza, a sve kako bi se povećala briga i odgovornost svih uključenih u upravljanje pomorskim dobrom. Međutim, kada govorimo o decentralizaciji poslova, držim posebno značajnim voditi računa o kadrovskoj kapacitiranosti i osposobljenosti, kako jedinice lokalne samouprave ne bi došle u situaciju preopterećenosti, te na taj način doveli u pitanje učinkovitost upravljanja, kako pomorskim dobrom tako i ostalim lokalnim resursima“, zaključio je ministar.

ŽELJKO KRZNARIĆ

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here