U Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena je izložba Moć zlata koja se može razgledati do 30. studenog 202 od utorka do petka od 10 do 17 sati, a subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati, uz slobodan ulaz.

Rudarstvo je gospodarska grana koja se bavi dobivanjem mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u dostupnom dijelu Zemljine kore primjenom rudarskih radova.

Na izložbi su prikazane različite primjene zlata kroz niz predmeta koji nas okružuju u svakodnevnom životu. Zanimljivo je bilo istraživati u kojim se sve područjima upotrebljava zlato, u početku kao nakit i novac, a tijekom vremena za izradu statusnih simbola i nagrada, u industriji, stomatologiji, medicini, zrakoplovstvu i svemirskoj tehnologiji, arhitekturi, kozmetici te kao hrana i dekoracija u gastronomiji i kulinarstvu.

Cilj izložbe jest predstaviti široj javnosti jedan od najstarijih oblika rudarenja, primjerice ispiranje zlata iz rijeka i potoka. Na taj način bi se prikazanim sadržajima zbirka Rudarska tehnika dodatno promovirala s tendencijom prikupljanja najzanimljivijih informacija na ovu temu i u budućnosti.

Zlato je u našim krajevima bilo prva mineralna sirovina koja se dobivala rudarskim radom. Tehnikom ispiranja naplavina uz rijeke Dravu i Muru dobivalo se elementarno zlato. Prvi dokumentirani počeci rudarstva u Hrvatskoj datiraju iz 14. stoljeća. U to vrijeme Frankopani su u Gorskom kotaru i Lici dobivali rudu željeza te zlato i srebro. U Čabru je 1651. radila peć za taljenje željeza, kada su slične peći građene i u Europi, što upućuje na to da je Hrvatska u to vrijeme bila u tehnološkom vrhu Europe. Ležišta zlata i srebra bila su osnova za tadašnje kovnice koje su Zrinski imali već početkom 16. stoljeća i nalazile su se u Gvozdanskom (na Zrinskoj gori). Prema profesoru Vladimiru Abramoviću, u to vrijeme kovnice su bile u Kotoru, Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Virovitici, Pakracu, Požegi i Srijemskoj Mitrovici. Rudnici metala radili su u Gvozdanskom (Zrinskoj gori), Lici (Rudopolje), Gorskom kotaru (Lič i Čabar), Samoborskom gorju (Rude) i na Medvednici.

U Hrvatskoj su nalazišta zlata bila relativno brojna, ali siromašna, te su većinom naplavinskoga podrijetla. Budući da Hrvatska ima dugu tradiciju rudarenja, na izložbi je prikazano ispiranje zlata iz starih nanosa rijeka i potoka, a to je najstariji oblik rudarenja, koji seže u predmetalno doba razvoja civilizacije. Na šljunčanim sprudovima Drave i Mure nekada se ispiralo zlato. Dravsko i mursko zlato smatra se najčišćim prirodnim zlatom na svijetu. Zlato se u Međimurju ispiralo još za grofova Zrinskih. Carica Marija Terezija izdala je 1776. ispiračima zlata iz Donjeg Vidovca posebnu povelju, koju je primio nositelj zlatarskog ceha Bolta Embriuš.
Danas se zlato ispire pred turistima i živi u sjećanju onih koji su životni vijek proveli tragajući za grumenjem ili su imali sreće biti posljednja generacija znalaca tog umijeća.

Rudarstvo je potkraj 16. stoljeća zamrlo prodorom Turaka. Nastavak rudarstva u Hrvatskoj započeo je početkom 19. stoljeća pridobivanjem ugljena i trajalo je sve do kraja 20. stoljeća.

Zlato je jedan od najkorisnijih i najtraženijih minerala od svih koji su izvađeni iz Zemljine kore te ima široku primjenu zbog različitih korisnih svojstava. Dobar je provodnik električne energije, ne hrđa, vrlo se lako obrađuje, podatno je za izvlačenje u žicu, može se kovati u tanke listiće, legirati s mnogim drugim metalima, može se rastopiti i lijevati u vrlo detaljne oblike a usto ima prekrasnu žutu boju i atraktivan vrlo visoki prirodni sjaj.
Kada su španjolski istraživači prvi put stigli u Novi svijet, upoznali su domoroce u Južnoj Americi. Te su dvije kulture bile razdvojene nepreglednim oceanom, nikada nisu imale nikakve kontakte, govorile su različitim jezicima i živjele potpuno drugačijim načinom života. Ipak, imali su jednu zajedničku stvar – veliko poštovanje prema zlatu, koje su upotrebljavali za izradu svojih najvažnijih predmeta.

Kroz povijest gotovo su sve kulture upotrebljavale zlato kao simbol moći, ljepote, čistoće i uspjeha. Današnje kulture nastavljaju tradiciju upotrebe tog plemenitog metala kako bi obilježile svoje najznačajnije događaje: vjenčanim prstenjem, olimpijskim medaljama, nagradama poput Oscara i Grammyja, izradom novca, raspela i sakralnog posuđa. Nijedan drugi rijetki metal nije nadmašio vrijednost zlata u našem društvu.

ŽELJKO KRZNARIĆ

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here