Sv. Mihael

0

Autor: Aleksandar Olujić

Danas je blagdan sv. Mihaela (Mihovila), arkanđela koji se štuje kao zaštitnik vojnika, pogotovo padobranaca i pilota, ali i radiologa. Mihael je u Hrvatskoj također zaštitnik policajaca, a osim kod nas kao zaštitnika policije slave ga u Austriji i Švicarskoj.

U abrahamskim religijama (judaizmu, kršćanstvu i islamu) vrlo važno mjesto zauzimaju anđeli, duhovna bestjelesna bića koja služe Bogu, ali posjeduju emocije, osobnost, inteligenciju i vlastitu volju. Za njih kažu da su oni između svih bića najbliži Bogu. Među njima posebno mjesto zauzimaju arhanđeli, koji se spominju kako u svetim knjigama tako i u apokrifima, a njihov broj ovisno o izvoru varira od tri do sedam. Tako Katolička crkva kao arhanđele priznaje Gabriela, Mihaela i Rafaela iako se samo jedan od njih u Bibliji izrijekom spominje kao takav – Mihael.

Ime Mihael hebrejskog je porijekla i znači: Tko je kao Bog (Mi kamocha Elohim). Mihael se u Tanachu (Hebrejskoj Bibliji) spominje kao zaštitnik „Božjeg naroda“, u Kur’anu se uz Džibrila (Gabriela) spominje poimence kao melek i poslanik Allahov. Spominje se i u apokrifima, te tako u „Knjizi proroka Henoka“, koji je dio kanona Etiopske pravoslavne crkve, stoji da je zaštitnik Izraela i pobjednik u borbi s „palim anđelima“. U „Knjizi o Adamu i Evi“ on je poslan od Boga da navijesti skoru Adamovu smrt, a u „Knjizi jubileja“ (Leptogenesis) navodi ga se kao anđela (Božjeg) prisustva, dok se u „Nikodemovom evanđelju“ spominje kao čuvar vrata Raja. Nama je vjerojatno najpoznatiji događaj koji se povezuje s Mihaelom onaj iz Novog zavjeta kada se u „Otkrivenju“ pripovijeda kako je pobijedio Sotonu, zmaja, i bacio ga u pakao.

Narod je sebi uvijek Mihaela predočavao vrlo slikovito. Tako u islamskoj tradiciji, prema predanju, Mihael (Mika’il) ima smaragdno zelena krila i živi na sedmom nebu te u nebeskoj kući, koju je Allah sagradio za stanovnike Dženneta, služi kao imam zajedno s Gabrielom (Džibrilom) koji ima ulogu mujezina. U kršćanskoj ikonografiji Mihael ima ulogu čuvara vrata Raja, suca Pojedinačnog suda odnosno onoga koji nakon smrti važe dobra i loša djela svakog ponaosob, kao i vrhovnog zapovjednika nebeske vojske u bici protiv sila zla.

Nije stoga čudo da su se ljudi često baš njemu okretali kao zaštitniku i zazivali pomoć od njega. Njemu su tako Langobardi pripisivali zasluge za pobjedu nad Napolitancima 663., obrana Konstantinopolja od Avara 626. i Arapa 676. kao i pobjeda Nijemaca nad Mađarima 955. na Lechfeldu bile su njegova zasluga, a Ruska vojska je u čuvenoj bici (i  pobjedi) protiv mongolske Zlatne Horde na Kulikovom polju 1380. ispred sebe nosila ikonu sv. Mihaela, dok se Ivani Orleanskoj Mihael javio u snu s Božanskom porukom.

Obzirom na sve, nije nikakvo čudo što je Mihael postao zaštitnik viteštva i što su po njemu su nazvani neki od najvećih viteških redova: francuski l’ordre de Saint-Michel i britanski Order of Saint Michael and Saint George. Isto tako, postao je zaštitnik mnogih gradova: Bruxellesa, Kijeva, Jene, Arhangelska, Ludwigsstadta, Zeitza, bečke četvrti Heilingenstadt, Alghera, Totonicapána, Šibenika…, pa i cijelih država – Njemačke. Njemu su posvećene mnoge crkve, jedna od najstarijih bila je čuveni Michaelion koju je 314. nedaleko Konstantinopolja, u današnjem turskom gradu İstinye, sagradio Konstantin I. Veliki, a koju su Osmanlije srušili u 15. stoljeću. Među najpoznatija svetišta posvećena sv. Mihaelu svakako spadaju katedrala u Bruxellesu, Arhangelski sabor u Kremlju i Mont-Saint-Michel u Normandiji.

I što reći na kraju. Drage naše „cure“ i „dečki“, vi koji danas slavite svog moćnog zaštitnika, hvala na svemu što činite za nas i neka vam je sretan ovaj dan!

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here