Zatvorene 71. Dubrovačke ljetne igre

0

Dubrovnik, 26. kolovoza 2020. – 71. Dubrovačke ljetne igre zatvorene su sinoć, 25. kolovoza ispred Katedrale, spektakularnim koncertom Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića i uz nastup opernih zvijezda, sopranistice Lane Kos i baritona Željka Lučića te kratkom ceremonijom u kojoj su sudjelovali dubrovački glumci i glazbenici spremajući, uz Himnu slobodi, festivalsku zastavu Libertas do sljedećeg ljeta.

Ovaj izniman glazbeni događaj publika je mogla pratiti i u izravnom prijenosu na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije te Trećem programu Hrvatskog radija. Program sinoćnjeg završnog koncerta počeo je izvedbom Uvertire opere Fidelio Ludwiga van Beethovena, s kojim su ove Igre i bile otvorene, a nakon toga su se nizali probrani ulomci i arije poznatih opernih djela velikih skladatelja, a festivalska publika imala je priliku uživati u besprijekornim i zanesenim izvedbama sopranistice Lane Kos, odnedavno prvakinje zagrebačkog HNK-a i najboljeg svjetskog belkantističkog baritona Željka Lučića. Na repertoaru su bili prolog I Pagliaccija Ruggera Leoncavalla, kavatina Elvire iz 1. čina opere Ernani, arija Renata iz 3. čina Krabuljnog plesa, arija Rigoletta Cortigiani, vil razza dannata iz istoimene Verdijeve opere, kavatina Leonore iz 1. čina i duet Leonore i Grofa iz 4. čina Trubadura. Publika je tako uživala u izvedbama ulomaka iz čak pet djela Giuseppea Verdija, a izvedbom Intermezza i arije Manon iz 4. čina opere Manon Lescaut zastupljen je bio i Giacomo Puccini. Izveden je i Intermezzo iz opere Cavalleria rusticana skladatelja Pietra Mascagnija. Publika je zahvalno uživala u glazbenom dodatku, duetu Sì, vendetta, tremenda vendetta iz Rigoletta uz poruku maestra Lipanovića publici da je vendetta za COVID. Večeri tu nije bio kraj. Kazališni glumac Nikša Butijer govorio je ulomak iz Milana Milišića završivši riječima: „Samo daj bože zdravlja pa će sve brzo proći“, a njegov kolega Maro Martinović odmah potom i stihove Himne slobodi. U izvedbi su mu se pridružili i solisti, orkestar, članovi Mještovitog zbora Libertas te publika. Dramske umjetnice Doris Šarić Kukuljica, Perica Martinović, Nataša Dangubić i Mirej Stanić te glazbenici Eva Šulić i Stijepo Medo, složili su zastavu Libertas čime su svečano zatvorene 71. Igre koje su 47 festivalskih dana pandemiji i uz sve na kraju ostvarile vrhunske umjetničke rezultate.

Dodijeljene Nagrade Orlando za najbolja umjetnička ostvarenja na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama

Hrvatska radiotelevizija je na svečanosti u atriju palače Sponza objavila dobitnike Nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 71. Dubrovačkih ljetnih igara, ali i Grand prix Orlanda.

Damir Milat, Rade Šerbedžija i Petar Obradović

Nagrada Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu ovogodišnjih Igara dodijeljena je Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi Tko se boji Virginije Woolf? Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički te produkciji Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta. U obrazloženju koji potpisuju predsjednik Ocjenivačkog suda za dramu Paolo Tišljarić te članice Mirej Stanić i Petra Jelača, među ostalim stoji kako je Rade Šerbedžija u ovoj ulozi pokazao „preciznost glume, karakternu točnost, slojevitost i razrađenost, jezičnu prilagođenost hrvatskom kontekstu te izvrsnu suigru s Katarinom Bistrović Darvaš“, što su bili samo neki od segmenata kojima je Šerbedžija zaslužio ovogodišnju Nagradu Orlando. Ulogom Georgea dao je zaokružen doprinos svim svojim dosadašnjim ulogama na dubrovačkim ljetnim pozornicama, i to u suvremenijem izdanju nego ga je publika do sada imali prilike gledati. Žiri je istaknuo da je njegov suživot s Igrama traje jako dugo i prati sve njihove mijene pa je jednim dijelom nagrada posvećena i njegovom cjelokupnom doprinosu Igrama, ipak s naglaskom na izvrsno izvedenu naslovnu ulogu u predstavi Tko se boji Virginije Woolf?.

Ocjenjivački sud za glazbu, u sastavu Matija Novaković, Diana Hilje i Toni Kursar, jednoglasno je odlučio Nagradu Orlando za najvrjednije umjetničke dosege u glazbenom programu 71. Dubrovačkih ljetnih igara dodijeliti skladatelju Petru Obradoviću za njegove skladbe izvedene na koncertima održanima u atriju Kneževa dvora 24. srpnja, 16. kolovoza i 18. kolovoza. U obrazloženju nagrade, ocjenjivački sud poziva se na uvodni citat opisa jednog njegovog djela u kojem stoji da je skladatelj „zavodljivo, romantično, nostalgično i neodoljivo srcu i duši uputio izazov kojem slušatelj ne može odoljeti“. I upravo tako je bilo u dubrovačkoj palači glazbe, u Kneževu dvoru, slušajući Tango to go u izvedbi sjajnog Tria Eusebius, Petrichor u izvedbi izvanrednog Papandopulo kvarteta te contraVals & contraDans u izvedbi razigranog ansambla okupljenog u sklopu programa Dubrovnik na glazbenoj hridi. Auditorij je svoje oduševljenje i odobravanje, u sve tri prilike, izrazio gromoglasnim pljeskom, a ovogodišnji ocjenjivački sud za glazbenu nagradu, pljesak je pretvorio u odluku.

Odlukom Vijeća Nagrade Orlando, a na prijedlog intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski, Grand prix za osobit i naročit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u jednoj festivalskoj godini ili više festivalskih sezona dodijeljen je Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Nagradu je u ime orkestra primio njegov ravnatelj Damir Milat. Redoviti nastupi u jedinstvenim ambijentima svoga grada kao što su atrij Kneževa dvora, gradske crkve i trgovi s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima interpretira djela majstora baroka, klasike i romantizma, kontinuirano djelujući od 1924. godine, nastupajući pored Dubrovnika i u drugim hrvatskim gradovima te diljem Europe i svijeta. Za razvoj ansambla veoma je značajna kontinuirana suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama, od 1951. pod nazivom Gradski orkestar Dubrovnik, potom kao Festivalski orkestar i danas kao Dubrovački simfonijski orkestar, glavni je nositelj glazbenog dijela programa Igara te svojom djelatnošću pokriva čitav spektar orkestralnog zvuka. Već 71 godinu publiku Igara priziva k najvažnijim djelima klasične orkestralne literature, od Bacha i Vivaldija preko Mozarta i Schuberta do Brahmsa ili Čajkovskog, šireći horizonte prema novome. Svojim koncertima tako tvore umjetničku bazu zbog koje su Igre od početaka bile, a u nastavku i ostaju, nezamislive bez ovog orkestra, navedeno je u obrazloženju.

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here