JASENOVAC 2020.

0

Autor: Aleksandar Olujić

Danas se obilježava 75. godišnjica proboja logoraša iz Jasenovaca. Spomen je to na 22. travnja 1945. kada je grupa od 1075 golorukih logoraša predvođena Antom Bakotićem pokušala doći do slobode. Proboj je preživjelo samo njih 127.

Sabirni logor Jasenovac je dio naše povijesti oko kojeg se još uvijek nisu prestala lomiti koplja, a brojke zatočenih i pogubljenih predmet su rasprava i svađe među povjesničarima, istražiteljima, političarima, ali nažalost i među običnim građanima. Dugo godina nakon Drugog svjetskog rata iznosili podaci o brojkama između 500 000 i 800 000 žrtava. S druge strane, ’90-tih se u javnosti počinju iznositi podaci od „samo“ desetak tisuća žrtava, čak su se navodila i neka istraživanja koja tvrde da je pronađen svega 481 kostur.

Evidentno je kako ni jedni niti drugi nisu imali pravo. Ozbiljna istraživanja su revidirala broj žrtava tako da osnivač „Bošnjačkog instituta“ Adil Zulfikarpašić navodi  da je bilo 59.188, Centar Simon Wiesenthal 85.000, United States Holocaust Memorial Museum od 77.000 do 90.000, a Javna ustanova Spomen područje Jasenovac više od 83.000 žrtava.

I podaci o broju sudionika proboja se razlikuju. Na jednom mjestu stoji da je sudjelovalo oko 600 logoraša iz glavnog logora od kojih je preživjelo 106 i njih 176 od kojih je preživjelo 11 iz „Kožare“, na drugom brojka od 670 zatočenika i 89 preživjelih plus njih 167 i 12 preživjelih sa „Kožare“, a na trećem ukupan broj od 1075 učesnika proboja i 127 preživjelih.

Jasenovac je, na žalost, doživio i to da postane predmet političkih igara i igrica. Ove godine je konačno, poslije punih pet godina odvojenih, održana zajednička komemoracija za žrtve ustaškog zločina, gdje je kompletan državni vrh na čelu s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, premijerom Vlade Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, zajedno s predstavnicima žrtava poklonio se i položio cvijeće. Ovaj čin je simbolično pružanje ruke, gesta koja budi nadu u neko bolje sutra u kojem ćemo imati više razumijevanja i empatije, a jasenovački kameni cvijet ostaje kao trajni podsjetnik na zlo koje nikada više ne smijemo dozvoliti da se ponovi.

Kao i sva događanja ovih dana na svijetu, tako i jasenovačka komemoracija stoji u sjeni pandemije koronavirusa, koja nam je svima zorno pokazala koliko smo oslonjeni jedni na druge i koliko je važna međusobna suradnja, pomaganje i razumijevanje. Možda nam ista može postati prijelomna točka za gradnju bolje budućnosti u kojoj će onda i Jasenovac biti mjesto pijeteta, a ne predmet bilo kakvih razračunavanja.

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here