Arheološki muzej u Zagrebu stradao u oba velika potresa

0

U oba velika potresa, onom 1880. i ovom od prije nekoliko tjedana, 22. ožujka, što su pogodila Zagreb stradao je Arheološki muzej.

Kada je 1846. na poticaj zagrebačke Čitaonice, Matice ilirske i Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu utemeljen Narodni muzej, u njegovom sklopu djelovao je i Arheološki odjel. Muzej je bio smješten u prostorijama Narodnog doma u Opatičkoj ulici na Gornjem gradu, a 1880. godine zbirke Arheološkog odjela smještaju se u prostorije prizemlja novosagrađene palače Akademije na Zrinjevcu. Te godine, 9. studenoga u 7 sati i 3 minute Zagreb je pogodio „Veliki potres“. Među 1758 oštećenih zgrada bila je i palača Akademije kao i obližnja palača Vranyczany-Dobrinović, u kojoj je Arheološki muzej smješten danas.

„U zimi 1880. godine, nedugo nakon preseljenja u palaču Akademije na Zrinjevcu 11, iz Narodnog doma u Opatičkoj ulici, Arheološki muzej je stradao u velikom potresu. Na očevid je u 9 sati došao inženjer Lenuci te je zabranio ulazak u zgradu zbog velike opasnosti od urušavanja. U potresu su najviše stradali predmeti od keramike i stakla. Mnogo je toga u drobne komade otišlo, tako da se popraviti nikako neda. Sbirka starogrčkih posuda ovom nesrećom lišena je najboljih komada, te tim je njena znanstvena vrijednost, ako se oni ne nadomjeste, silno pala… napisao je Šime Ljubić, tadašnji ravnatelj, u konceptu dopisa Vladi koji se čuva u dokumentaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nakon saniranja štete, pri čemu su najveći trošak bile promjene staklenih stijenki ormara, Muzej je u svibnju 1881. godine ponovno otvoren za posjetitelje.
Palača baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovića, izgrađena 1879. godine, a u kojoj je od 1945. godine smješten Arheološki muzej u Zagrebu, također je stradala u velikom potresu 1880. godine. Ostalo je zabilježeno kako je prije potresa kompozicija pročelja zgrade završavala balustradom s kipovima, koji su uklonjeni nakon velikog potresa. Sačuvana fotografija iz zbirke Ivana Ulčnika, snimljena 1879. godine, prikazuje izgled pročelja palače Vranyczany-Dobrinović, prije potresa 1880. godine“, priopćili su iz Arheološkog muzeja.

Kao što smo već izvještavali, Arheološki muzej je i u nizu potresa u nedjelju 22. ožujka 2020. godine pretrpio oštećenja zgrade kao i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here