Izložba i predstavljanje knjiga o velikom hrvatskom slikaru Jozi Kljakoviću u Dubrovniku

0
Fotografija: Lily Laum

Autor: Lily Laum

U Dubrovniku je povodom 130. obljetnice rođenja i 50. obljetnice smrti hrvatskoga slikara, karikaturiste, ilustratora i pisca, Joze Kljakovića priređena izložba i predstavljanje knjiga o njegovom životu i djelu. Izložbu i predstavljanje organizirali su Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, Memorijalna zbirka Jozo Kljaković i Dubrovačke knjižnice. Na svečanom otvaranju o velikom hrvatskom slikaru govorili su Lidija Fištrek kustosica Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, urednik publikacija iz biblioteke ” Jozo Kljaković“ Mario Matijević i ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović.

Jozo Kljaković rođen je u Solinu 1889. gdje je završio pučku školu, potom u Splitu završava Realnu gimnaziju i uči slikarski zanat u ateljeu Emanuela Vidovića. Slikarsku izobrazbu nastavlja u Zagrebu kod Franje Pavačića, a potom studira na Likovnoj akademiji u Pragu kod Vlahe Bukovca. Prvi puta izlaže 1910. u Zagrebu s grupom Medulić, a samo godinu poslije zajedno s Meštrovićem izlaže na Međunarodnoj izložbi u Rimu. Poslije završetka školovanja u Pragu upisuje se na Istituto delle belle arti u Rimu, a poslije toga odlazi u Genevu gdje provodi tri godine kod Ferdinanda Hodlera tri godine, da bi potom nastavio studij fresko slikarstva na Académie Ranson kod Marcela Lenoira u Parizu.

Nakon svršetka I. svj. rata dolazi u Zagreb i predaje zidno i dekorativno slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Za vrijeme boravka u Zagrebu nastaju njegova dva značajna ciklusa u fresko tehnici: ciklus sakralnih tema za Crkvu sv. Marka i ciklus profane tematike za interijer Slavonske banke. Kada je počeo II. svj. rat ustaške ga vlasti zatvaraju skupa s Meštrovićem, da bi potom bio u kućnom pritvoru. No, 1943. uspijeva otići u političku emigraciju u Rim gdje ostaje do 1947. kada odlazi u Buenos Aires da bi se 1956. vratio u Rim. U domovinu se vratio 1968. samo godinu dana prije smrti. Svoju kuću na Rokovom perivoju broj četiri u Zagrebu sa svim pripadajućim umjetninama darovao gradu Zagrebu, po uzoru na prijatelja Ivana Meštrovića.

Foto: LilyLaum

Jozo Kljaković se tijekom svog boravka u Buenos Airesu osim slikanja bavio i publicistikom te je objavljivao tekstove u svim najvažnijim emigrantskim glasilima. Svoja razmišljanja i burnu biografiju iznio je u autobiografskoj knjizi „U suvremenom kaosu”, a za vrijeme boravka u Rimu nastaje njegov roman „Krvavi val“. Izlagao je na skupnim, ali i na samostalnim izložbama, u brojnim svjetskim gradovima, između ostalog u Londonu, Liverpoolu, Glasgowu, Manchesteru, Parizu, Lyonu, Genevi, Philadelphiji, New Yorku, Barceloni, Berlinu, Beču i Buenos Airesu. Motivi njegovih slika pretežito su religijski, povijesni i zavičajni, ali slikao je i portrete istaknutih ličnosti. Naslikao je ciklus fresaka u crkvi Sv. Marka u Zagrebu, freske u crkvama u Vranjicu, Dobroti i u memorijalnoj crkvi u Biskupiji kod Knina, te u Trgovačko-obrtničkoj komori i Gradskoj vijećnici u Zagrebu. Njegovi mozaici krase pročelje Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Uz to se bavio i karikaturom, plakatom, ilustriranjem knjiga i scenografijom.

U sklopu izložbe je predstavljen stvaralački opus ovog izuzetnog umjetnika i intelektualca koji je niz godina proveo van svoje domovine i rodnog mjesta. Na izložbi se između ostalog nalaze četiri fotografije originalnih predložaka scenskih prikaza i jedna fotografija skica prijedloga kostimografije za operu „Dubrovački diptihon“. Budući sama Memorijalna zbirka Joze Kljakovića posjeduje vrlo malo zapisa  i građe vezanih za taj njegov scenografski stvaralački opus, za ovu je izložbu provedeno istraživanje te je radi zanimljivosti izložbe tema prikazana s različitih stajališta, odnosno pokušalo se obuhvatiti sav njegov rad

Foto: LilyLaum

Prilikom predstavljanja izložbe, ravnateljica Knjižnica, Jelena Bogdanović, naglasila je kako je Dubrovačkim knjižnicama velika čast biti sudionikom ovog projekta i omogućiti građanima da vide izložbu radova ovog velikog slikara. Riječ je o inscenacijama za operu ”Dubrovački diptihon” rađenim prema književnom predlošku ”Novele od stanca” i o inscenaciji za operu ”Dubravka” koju je režirao Branko Gavella, a praizvedena je upravo na Sv. Vlaha 1923.

Autorica izložbe, Lidija Fištrek, objasnila je kako se temeljem sačuvanih zapisa, fotografija, libreta i crteža došlo do podataka o postavljenim dvjema inscenacijama rađenim za opere Antuna Dobronića, hrvatskog skladatelja, melodiografa i publicista. Poput svojih suvremenika, i Kljaković se osim u slikarstvu okušao i u postavljanju scenografija te se njegovo ime nalazi na listi umjetnika koji su radom u ovom području likovnog izražavanja doprinijeli razvoju hrvatske scenografije. Skice za scenografije i dio kostima koji su po prvi put predstavljeni javnosti na ovoj izložbi nastali su u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Obje inscenacije vezane su za Dubrovnik i dubrovački pejzaž. U inscenaciji za “Dubrovački diptihon”, Kljaković je fotografski točno prikazao palaču Sponza, što je uveliko dočaralo atmosferu Dubrovnika na sceni, pretpostavljalo se da će on kao rođeni Dalmatinac poznavati atmosferu obale i gradova bolje od ostalih umjetnika tog vremena i tako prikazati Dubrovnik u razdoblju kulturne i ekonomske moći, naglasila je kustosica izložbe.

Mario Matijević predstavio je Kljakovića kao pisca. Biblioteku sabranih djela Joze Kljakovića pokrenuo je solinski „Zvonimir“ godine 2012. u suradnji s izv. prof. dr. sc. Josipom Dukićem, a u sklopu koje je tiskano pet knjiga: “Libar moga života”, 2012.; “Dalmatinske teme”, 2013.; “Čovjek bez maske”, 2014.; “Politički tekstovi i polemike”, 2015. te “Perturbatori javnoga poretka” objavljene 2018. Cilj same biblioteke bila je revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića u rodnomu Solinu, preko njegovih dosad ili neobjavljenih ili objavljenih, ali javnosti gotovo u potpunosti nepoznatih tekstova. Zvonimirova djelatnost od samih je početaka bila usmjerena prema Kljakoviću kao jednomu od najvećih potomaka solinske loze, a upravo u Galeriji “Zvonimir” 1996. održana je prva izložba Kljakovićevih djela u samostalnoj Hrvatskoj. Riječ je o izuzetno vrijednim publikacijama koje Kljakovića u čitavu svijetu poznata slikara osvjetljavaju i kao vrsnoga pisca, koji o političkim, ideološkim, svjetonazorskim i vjerskim temama progovara vlastitim britkim stilom i bujicom emocija. Djela iz Biblioteke “Jozo Kljaković” znatan su doprinos ponovnom otkrivanju Kljakovićeva života i djela u današnjem, suvremenom društvu.

Foto: LilyLaum

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here