Javna tribina o srčanim aritmijama, s naglaskom na atrijsku fibrilaciju (AF) kao najčešću aritmiju, održana je danas u HUB-u 385 u Zagrebu. O važnosti prepoznavanja simptoma, pravodobnoj dijagnozi i učinkovitom liječenju srčanih aritmija govorili su dopredsjednica Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnica Klinike za kardiologiju KB Sestre Milosrdnice prof. Dr. Dijana Brkljačić Delić, predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog Kardiološkog Društva doc. dr. sc. Šime Manola, prof. dr. Goran Krstačić iz Poliklinike „Srčana“ Zagreb kao predstavnik UPUZ-a, kardiologinja KBC-a Zagreb dr. sc. Borka Pezo Nikolić, doc. dr. sc. Sandro Brusich iz KBC-a Rijeka, dr. Dubravka Pezelj Duliba iz HZZO-a, predsjednik Koalicija udruga u zdravstvu prof. Ivica Belina i oboljeli od atrijske fibrilacije gospodin Jerko Santini. Zajednička poruka svih govornika bila jest da AF danas i za godinu dana nije ista bolest te da se, ako se prepozna i liječi na vrijeme, mogu izbjeći opasnije komplikacije.

Istaknuto je da broj ljudi s AF-om raste  te da su najčešći simptomi ove nove milenijske epidemije, osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu. Postoji velik raspon mogućih uzroka, pri čemu su postojeća srčana bolest, starija dob, opterećujuća obiteljska anamneza, visok krvni tlak, konzumiranje alkohola, pretilost i druga kronična stanja faktori rizika koji pridonose  razvoju AF-a. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti AF kako bi se spriječile komplikacije i negativni ishodi ove bolesti. S druge strane, važno je i da liječnici razumiju kako najučinkovitije mogu smanjiti pritisak na bolničke resurse, izbjeći troškove hitne medicinske skrbi koji se mogu spriječiti te poboljšati živote milijuna ljudi koji žive s ovim stanjem.

AF je rastuća zdravstvena epidemija koja predstavlja kritičan financijski teret za zdravstvene sustave, uz godišnji raspon troška u visini od 0,7 do 3,2 milijardi eura u većim zemljama EU. U Europi 11 milijuna ljudi ima AF, stanje kojemu je svojstven nepravilan i često brz srčani ritam. Nepravilan srčani ritam može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući stvaranje krvnih ugrušaka i povećan rizik od zatajenja srca za 5 puta te moždanog udara za 2,4 puta. Međutim, rano otkrivanje AF-a i raniji pristup liječenju mogu promijeniti progresiju bolesti i poboljšati kvalitetu života bolesnika te ukupni očekivani životni vijek.

U Hrvatskoj od AF boluje oko 50 tisuća ljudi, a tijekom života razvit će se kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. Predviđa se da će do 2030. godine broj ljudi s AF-om porasti za do 70 posto, a do 2050. Europa će imati najveći porast broja oboljelih s AF-om u usporedbi s drugim svjetskim regijama, zahvaljujući faktorima kao što su ekonomski rast, starenje populacije i povećana prevalencija faktora rizika za AF u zapadnim zemljama.

ŽELJKO KRZZNARIĆ

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here