(NE)POZNATI ZAGREB – KAMENITA VRATA

0

Kada je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. 1242. godine izdao povelju, poznatu kao “Zlatna bula”, kojom je Gradec postao slobodni kraljevski grad, grad je uz povlastice dobio i obveze koje je morao izvršiti. Jedna od obveza je bila izgradnja bedema i kula tako da se u njega može ući samo kroz utvrđena vrata. Od gradskih fortifikacija do danas su sačuvani kula Lotrščak, Popov toranj i Kamenita vrata.

Kamenita vrata / foto: Z. Turkulin

Kamenita vrata su bila jedna od ukupno šestoro gradskih vrata, bilo je troje većih i troje manjih. Izgrađena su 1266. na istočnoj strani Gradeca, a prvi put se spominju 1357. kao “velika kamenita vrata”. Bila su izgrađena kao kula s velikim kolnim prolazom, a današnji izgled dobila su u 18. stoljeću. Četiri puta su stradala u požarima, među kojima je najčuveniji onaj iz 1731. kada je teško oštećen Kaptol, a sam Gradec bio skoro potpuno uništen.

Taj požar je nekim čudom preživjela slika Majke Božje, plamen je uništio okvir slike, a ona je osim što je malo nagorjela po rubovima ostala pošteđena. Nakon toga je slika postavljena na mjesto na kojemu stoji i danas, u kapelicu Majke Božje od Kamenitih vrata koja je ubrzo postala okupljalište građana što su paleći svijeće upućivali Majci Božjoj svoje molitve. Na dvjestotu godišnjicu čudesnog očuvanja slike Bogorodica je svečano okrunjena zlatnom krunom, a 31. svibnja 1991. nadbiskup Kuharić je proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba.

Majka Božja od Kamenitih vrata / foto: Z. Turkulin

Kamenita vrata trebala je zadesiti sudbina bedema, naime u 19. stoljeću je više puta bilo planirano rušenje (1842., 1875. i 1878.), kao i 1907.g. kada je to spriječila Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“ koja je uredila prostorije na katu kule i tamo utemeljila Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Muzej grada Zagreba. Arhiv se nalazio u kuli do 1914., muzej do 1925., a Gradska knjižnica do 1938. godine kada je izvršena potpuna rekonstrukcija unutrašnjosti kule u sklopu koje je prema projektu Jurja Denzlera napravljena velika “Zmajska” ili “Viteška dvorana”. 

Na malom platou nedaleko vrata, što nosi naziv “Trg Braće hrvatskog zmaja”, Družba je postavila spomenik svog zaštitnika sv. Jurja, djelo austrijskih kipara Windera i Kompatschera iz 1906. godine. Posebno je zanimljiv po tome što prikazuje sveca nakon što je ubio zmaja, a ne kako je uobičajeno dok se bori s njim. Skulptura se do 1937. nalazila u Štajerskoj kada je kupuje dr. Želimir Mažuranić te je postavlja u dvorištu vile u Jurjevskoj 5. Nakon smrti dr. Mažuranića kip je darovan gradu, a na sadašnje mjesto postavljen je 1994. godine.

‘Sv. Juraj’ – Winder i Kompatscher (1906.) / foto: Z. Turkulin

S gornje strane Kamenitih vrata nalazi se kuća u kojoj je otvorena najstarija ljekarna u Zagrebu (1355.), a u njoj je svojevremeno kao ljekarnik radio Danteov praunuk, Niccolo Alighieri. Preko puta ljekarne možete vidjeti lance za koje se tvrdi da potječu s HMS “Victory”, odnosno admiralskog broda Horatia Nelsona iz Trafalgarske bitke. A u niši vrata stoji kip Dore Krupićeve o kojem smo već pisali u prethodnom članku.

Kamenita vrata / foto: Z. Turkulin

Sve u svemu, dovoljno je razloga da se čovjek prošeće Radićevom od Trga bana Jelačića i pogleda ovaj dio gradske povijesti. A kad ste već tu, sudeći po mnogobrojnim pločicama zahvale, ne bi škodlilo zapaliti svijeću i uputiti kakvu molbu Majci Božjoj.     

Majka Božja od Kamenitih vrata / foto: Z. Turkulin

Tekst A. Olujić / fotografije Z. Turkulin

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here