Najdugovječnija predstava kazališta Ulysses, Shakespearov „Kralj Lear“ 19. godinu zaredom na Malom Brijunu

0

Ne, ne, ne, ne! – Već hajdmo otale
U tamnicu. Nas dvoje ćemo sami
Ko ptice pjevat u svom kavezu.
Za blagoslov kad mene zamoliš,
Poklečke ću te molit da mi oprostiš,
I tako ćemo živjet i molit
I pjevat i pričat stare priče
I smijati se zlatnim leptirima
I slušat ćemo jadne kukavce
Gdje govore o dvorskim novostima,
I s njima ćemo zborit – tko gubi,
Tko dobiva – tko pada, tko se diže –
I uzet ćemo otajstveni vid,
Baš kao da smo Božji poslanici.
U obzidanoj ćemo tamnici
Premetati spletke i strančarenje
Na dvoru, gdjeno Mjesec rađa plimu
I oseku.

(William Shakespeare – Tragedije; Globus media, Zagreb 2004.)

 

Once upon a time u Engleskoj je živio čovjek koji je svijetu u amanet ostavio pregršt drama što su postale temeljem moderne književnosti i umjetnosti. Njegov Macbeth, Hamlet, Othello, Romeo i Julia, Ukroćena goropadnica, Mletački trgovac, Henry IV… uklesani su u kolektivnu svijest čovječanstva predstavljajući danas puno više od kazališnih komada. Njegovo ime je William Shakespeare.

‘Kralj Lear’ / Foto: Kristijan Vučković (izvorUlysses)

Jedna od najpoznatijih Shakespearovih drama je „Kralj Lear“. Osnova u njoj ispričane priče, koja je u vrijeme kada je napisana kroz pripovijesti, pjesme, pa i drame, bila dosta poznata javnosti, nalazi se u djelu Geoffreya od Monmoutha „Povijest britanskih kraljeva“ napisane oko 1136., a navodi je i Raphael Holinshed u svom djelu „Kronike Engleske, Škotske i Irske“ iz 1587., koje je Shakespeareu služilo kao izvor podataka o engleskoj povijesti. A priča ide ovako: Drevni britanski kralj koji se zvao Lir, Llyr ili Leir pod stare dane podijelio je svoje kraljevstvo svojim kćerima i to tako da je dvjema starijim kćerima dao po dio kraljevstva izostavivši najmlađu iz nasljedstva jer nije pružila dokaz svoje ljubavi prema njemu. Nakon što su uzele nasljedstvo dvije starije kćeri otjeraju oca, no on se uz pomoć najmlađe kćeri, koja mu je ostala vjerna, uspije vratiti na prijestolje. Poslije njegove smrti ona postaje vladarica, no sinovi njenih sestara se udružuju i osvajaju vlast a nju bacaju u tamnicu gdje ona počini samoubojstvo.

Za razliku od ove legende u Shakespearovoj tragediji pratimo sudbinu ne jedne već dvije obitelji. Uz priču o kralju i njegovim kćerima istovremeno se odvija druga priča, o kraljevom savjetniku grofu Gloucesteru i njegovim sinovima i njihove se sudbine isprepliću. Kako priča odmiče svjedočimo raznim intrigama, političkim savezima i sukobima u kojima svi na kraju gube. Pitanja odnosa djece prema roditeljima i roditelja prema djeci, ljubavi, braka, vjernosti, poštenja, starosti i sukoba generacija, istine, ludila, morala…, koja je postavio engleski bard, zaokupljaju nas i danas, a odgovorima nismo ni malo bliže nego što je on bio nekoć.

Ova emocijama nabijena tragedija spada među najzahtjevnija ostvarenja bilo kojeg teatra i pruža priliku osobnoj interpretaciji predstavljajući izazov kako za glumce tako i za redatelje, dramaturge, scenografe, kostimografe, majstore zvuka i svjetla…

‘Kralj Lear’ / Foto: Kristijan Vučković (izvorUlysses)

Za kazalište Ulysses „Kralj Lear“ ima posebno značenje. Upravo ovom predstavom pokrenut je 2001. njegov rad, a na prvoj izvedbi prisustvovalo je više od 1000 gledatelja. Predstava je postigla ogroman uspjeh kod publike i kritike te postala svojevrsni Ulyssesov zaštitni znak. Interes za nju i dalje ne jenjava te je već 19. godinu zaredom na repertoaru svake sezone u nekoliko termina. Do sada je odigrana 81 put, pred uvijek prepunim gledalištem. Radnja predstave započinje već pri ukrcaju publike u Fažani na brod za Mali Brijun, a nastavlja se u jedinstvenom ambijentu Malog Brijuna te na nekoliko lokacija u Tvrđavi Minor.

U predstavi nastupaju: Rade Šerbedžija (Kralj Lear), Ivan Đuričić (Francuski kralj), Marko Juraga (Vojvoda od Burgundije), Filip Detelić (Vojvoda od Cornwalla), Nenad Cvetko (Vojvoda od Albanyja), Linda Begonja (Goneril), Lucija Šerbedžija (Regan), Nina Šerbedžija /Anja Sabol (Cordelia), Frano Mašković (Edmund), Zoran Gogić (Grof od Kenta), Miodrag Krivokapić (Grof od Gloucestera), Bojan Krivokapić (Edgar), Lovro Ivanković (Oswald), Mladen Vasary (Luda), Ivan Colarić (Prvi vitez) i Sergej Gajić (Gloucesterov vodič), uz pratnju Mostarske simfoniette i  glazbenog sastava Putokazi. Predstavu je režirala Lenka Udovički.

Za sve zainteresirane informacija kako je predstava na repertoaru 8., 9. i 10. kolovoza, a brod za publiku polazi iz Fažane u 19:30 sati. Ulaznice je moguće kupiti na recepciji Nacionalnog parka Brijuni u Fažani, na svim prodajnim mjestima Eventima te na internetskim stranicama kazališta: www.ulysses.hr.

 

Autor: Aleksandar Olujić

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here