(NE)POZNATI ZAGREB – DORA KRUPIĆEVA

0

Pa tek kad pupolj budne ružicom, djevojče djevicom! Divna li oku milja!

Kad je nedjeljom, idući od rane mise preko Markova trga kući svojoj, premetala drobne nožice, obuvene crvenim šiljastim postolicama, kad joj se lijepa glavica njihala pod kitnom partom, a bujne joj se crne plete spuštale niz plavetni, janjećim krinom ošiveni zobun, kad je ručicama držala na prsima veliki, srebrom okovani molitvenik, stidno gledajući pred sebe, da nisi mogao spaziti munjevita oka od dugih svilolikih trepavica, bio bi rekao svatko: eto, svetica sašla sa oltara među svijet da milom pojavom razveseli snuždene ljude…

…Ali nije se Dora dičila samo lijepim licem, već i ljepšom dušom.

Ovako August Šenoa na početku “Zlatarevog zlata” opisuje svoju junakinju Doru Krupićevu. U ovom prvom hrvatskom povijesnom romanu Šenoa opisuje sukob između stanovnika Gradeca i vlasnika Medvedgrada, Gregorijanca, u koji umeće priču o nesretnoj ljubavi između lijepe, dobre i plemenite građanske kćeri, Dore, i sina nasilnog plemića, Pavla. U svojoj povijesti stanovništvo Gradeca je često trpjelo od samovolje i raznih nasilja vlasnika Medvedgrada. Stoga se uz tu utvrdu razvilo više legendi od kojih je svakako najpoznatija ona o Crnoj kraljici. Iznimka nije bio ni posljednji vlasnik Stjepko Gregorijanec s kojim su se Zagrepčani sukobljavali ne samo u Šenoinom romanu već i u zbilji.

Junakinja Šenoina romana, Dora Krupićeva, postala je simbol vrline i ljepote zagrebačkih djevojaka i žena, a tako je i prikazana na statui, djelu kipara Ive Kerdića, što od 1929. godine stoji u niši Kamenitih vrata blizu kojih je, u romanu, bila kuća njenog oca.

Dorin lik je gotovo svetački, smirenih crta lica, smjerno pognute glave. Oko vrata nosi ogrlicu s križem, u desnoj ruci ključ s kljunom u obliku srca, a u lijevoj škrinjicu na kojoj je grb Zagreba i pehar. Križ svojom simbolikom ukazuje na vjeru, stradanje i smrt, ali i na čovjekovu povezanost s Bogom i ljudima oko sebe. Iako su ključ i škrinjica u umjetnosti simboli erotske ljubavi ovdje to nije slučaj. Ključ je simbol znanja, odgovornosti i vlasti, dok je srce naravno simbol ljubavi ali ne tjelesne već u prvom redu duhovne. Pehar od antike predstavlja čistoću duha i tijela, a grb Zagreba na škrinjici (simbolu blagostanja, ali i znanja i ljudskih vrijednosti) ukazuje da sve navedeno treba krasiti onoga tko upravlja gradom kako bi njegova služba bila za dobrobit njegovih stanovnika. Dakle sve one osobine koje su krasile Doru Krupićevu, predstavljenu na ovoj skulpturi kao čuvaricu ključeva grada.

Tekst A. Olujić / fotografije Z. Turkulin

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here